Saturnova vlastita zimska zemlja čudesa u orbiti, Enceladus, mogla bi biti usred relativno sušnog razdoblja, prema novim mjerenjima debljine snježnih nanosa koje je proveo tim istraživača iz cijelog SAD-a.

Izračuni temeljeni na veličini niza udubljenja zvanih tektonski lanci jama sugeriraju da bi naslage čestica leda koje ispadaju iz polarnih gejzira mogle biti duboke do 700 metara (oko 2300 stopa) na nekim mjestima, nešto što sadašnje erupcije ne mogu objasniti.

Nalazi bi mogli značiti da je zamrznuti mjesec imao mnogo aktivnije trenutke u svojoj prošlosti, prema novoj studiji koju je vodila prva autorica i fizičarka Emily Martin iz Nacionalnog muzeja zrakoplovstva i svemira.

Iako ima samo 500 kilometara (nešto više od 300 milja) u promjeru, Enceladus je svjetlucavi dragulj u Saturnovoj smrznutoj kruni. Ne samo da je mjesec prekriven visoko reflektirajućom ljuskom leda, on krije duboki, tekući ocean slane vode koji samo traži da se istraži u potrazi za znakovima života.

Zahvaljujući redovitom natezanju konopa između Saturna i udaljenijeg mjeseca Dione, Enceladusova smrznuta ljuska redovito se masira silama plime i oseke, do te mjere da nastaju pukotine u tanjim dijelovima kore kod mjesečeva južnog pola.