Prema onome što je opisano kao prvo istraživanje koje je ovo pitanje promatralo na regionalnoj razini, toplinski valovi su se povećali i u duljini i u učestalosti u gotovo svim dijelovima svijeta od 1950-ih.

Studija je otkrila da eskalacija toplinskih valova varira širom planeta, a sjeveroistočni Brazil, zapadna Azija, uključujući dijelove potkontinenta, središnju Aziju i Sredozemlje, doživljavaju brže promjene od, na primjer, južne Australije i sjeverne Azije.

Jedino naseljeno područje u kojem nije bilo trenda bilo je u središnjem dijelu Sjedinjenih Država.

Studija je otkrila jasan trend porasta ukupnog broja dana toplinskih valova unutar i između regija, te da se topinski valovi povećavaju u posljednjih 70 godina. Međutim, u istraživanju je proučena i nova mjera poznata kao kumulativna toplina, ili kumulativni intenzitet, koja je procijenila koliko je dodatne topline bilo u pojedinačnom ekstremnom toplotnom događaju izvan tradicionalnog praga koji je definirao početak vala.

Prosječni porast po desetljeću bio je između jednog stupnja Celzijusa i 4,5 ° C, iako je na nekim mjestima, Bliskom istoku i dijelovima Afrike i Južne Amerike porast bio bliži 10 ° C kroz jedno desetljeće.

Dr Sarah Perkins-Kirkpatrick, iz Australskog istraživačkog vijeća Centra izvrsnosti za klimatske krajnosti i vodeća autorica studije, rekla je za Guardian ne samo da je u posljednjih 70 godina bilo više i dužih toplinskih valova širom svijeta, već se trend znatno ubrzao. Ona je rekla da je to u skladu s klimatskim znanstvenicima koji su dugo predviđali da će porast toplinskih valova biti jasan znak globalnog zagrijavanja.