U mediteranskoj regiji tlo degradira, a zemlja se pretvara u pustinju brže nego bilo gdje drugdje u Europskoj uniji. Stručnjaci upozoravaju da su kombinirani učinci neodrživih zemljišnih praksi i klimatskih promjena iscrpili ograničeni resurs do kritične točke.

Nedavna publikacija Europske komisije o zdravlju tla pokazala je da do 70 posto tla u EU gubi sposobnost pružanja ključnih ekoloških funkcija.

Plitka tla Mediterana posebno su osjetljiva na prodor morske vode, eroziju, sušu i požare. Zapravo, ova regija ima najveću stopu erozije u EU i najnižu razinu organske tvari u tlu.

U međuvremenu, gusta naseljenost u ovoj regiji također je dovela do velikih ulica od betona ili asfalta i onečišćenja tla teškim metalima i pesticidima. Kada je tlo zdravo, ono pohranjuje i odvodi vodu. Također uzgaja 95 posto hrane koju ljudi jedu. Kada se tlo razgradi, njegovi osnovni životni procesi ne funkcioniraju ispravno.

Mediteran je cijenjen zbog svojih rajčica, grožđa i maslina, ali tu dragocjenu prehranu i ekonomičnost sve je teže održati na životu.

Unatoč tome, provedeno je vrlo malo istraživanja o potencijalnim pridonositeljima propadanja tla u regiji.

Poznato je da mravi i gliste pomažu u regulaciji hranjivih tvari ispod zemlje, a njihovo djelovanje podupire sam integritet tla. Jesu li se ove prizemne zajednice promijenile s ljudskim utjecajem? I kako to utječe na njihovo okruženje?

Nemamo odgovore, a ponestaje nam vremena da ih pronađemo.

Suše se povećavaju na Mediteranu od 1950-ih i već su prisilile neke poljoprivrednike da napuste svoju zemlju, riskirajući dezertizaciju. To također može povećati mogućnost šumskih požara.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA