Postavljajući se ovoga puta u ulogu biografa, Sanja Lovrenčić slijedi tragove prošlosti najboljega hrvatskog književnog izvoznog proizvoda – Ivane Brlić (djevojačko prezime Mažuranić dodavala je samo kao književnica).

Pri tome nije nastojala diskurzivno oponašati život te intrigantne žene umjetnice, majke sedmero djece (dvoje je samo kratko živjelo), osobe omeđene snažnim muškarcima (djed, otac, suprug), one koja je osobnu osjetljivost prema izvanjskome krotila silnim svakodnevnim obavezama, već je pokušavala pronaći odgovor na pitanje kakva je osoba s pseudonimom Vladimir Šumski zaista bila.

Ona je jednostavno željela kroz sedam poglavlja (Početak potrage; Djetinjstvo; Doba dnevnika, 1888-1892; Supruga i majka,1892-1902; Napon snage, 1902-1914; Valovi svjetla i sjene, 1914-1928; Ono što nam preostaje uèiniti, 1928-1938) satkanih od dnevnika tinejdžerke Ivane, njezinih pisama koje je upućivala kao supruga Vatroslava Brlića, popisa jelovnika, igara za djecu, obaveza u vinogradu, detalja iz domaćinskog svakodnevlja, oblikovati toplu životnu priču koja će ostaviti dojam sličnosti i sukladnosti s tim tuđim životom, s drugom osobom o kojoj piše. Spretno i duhovito autorica je uplela u priču iz prošlosti i digresije iz vlastite suvremenosti, česte razgovore sa sinom i detaljan metanarativni dnevnik nastajanja knjige »U potrazi za Ivanom«.

Prerađujući detalje prošlosti, proizvodeći komentare iz pozicije suvremene naratorice, Sanja Lovrenčić je tako postavila posve nov identitet biografa od onoga na što je suvremena recepcija navikla. Važno je primijetiti da je u širu kontekstualnu priču ulijepila i niz činjenica izvanjskoga vremena tipične ženske ikonografije (razdoblje života Ivane Brlić, 1874. – 1938., vrijeme je burnih promjenama u zbilji) stvarajući i na taj način biografski privid kontinuiteta. Pri tome je fokusirana na približavanje psihološkog profila te književnice, a ne njezine uloge u širem kulturološkom krugu. Od prvoga poglavlja traganja za istinom upisuju se rečenice koje će ispreplesti različite dužnosti žene na početku dvadesetoga stoljeća u patrijarhalnom sustavu s njezinom intimnom krhkosti, koja često završava teškim depresivnim stanjima. Razotkrivajući pri tome i rekonstruirajući privatni i intimni prostor Ivane Brlić, autorica je nastojala naslutiti što se zbivalo u njoj samoj, ispod njezine kože, tijekom niza godina kako bi »opravdala« tragičan kraj.

Izdavač: Mala zvona

 

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA