Dan prije nego što je divovski asteroid pogodio Zemlju prije 66 milijuna godina, u današnjoj Kolumbiji uspijevala je vrlo različita vrsta prašume. Paprati su se razvile i cvjetali grmovi okupani sunčevom svjetlošću koja se slijevala niz velike praznine u krošnjama između visokih četinjača.

Tada je asteroid udario i sve se promijenilo. Taj je utjecaj ne samo pokrenuo masovno izumiranje koje je uništilo više od 75 posto života na Zemlji, već je i redefinirao tropske kišne šume Zemlje, transformirajući ih iz sunčanih šuma otvorenih krošnji u mračne, guste, bujne zatvorene sustave slične šumama današnje Amazone.

“Jedna povijesna nesreća promijenila je ekološku i evolucijsku putanju tropskih kišnih šuma”, kaže Carlos Jaramillo, paleopalinolog – netko tko proučava drevnu pelud – na Smithsonian Tropical Research Institute u gradu Panama. “Šume koje danas imamo stvarno su nusproizvod onoga što se dogodilo prije 66 milijuna godina.”

Neposredno prije događaja izumiranja, tropske šume bile su otprilike 50-50 mješavina kritosjemenjača ili cvjetnih stabala i grmlja te drugih biljnih vrsta poput četinjača i paprati. “Natjecanje za svjetlost nije bilo tako intenzivno”, kaže Jaramillo.

Poslije su paprati i četinjače uglavnom nestali, a kritosjemenjače su prevladale čineći oko 90 posto biljnih vrsta u šumi.

Razlozi zašto, nisu potpuno jasni. Klima u regiji na kraju krede prije 66 milijuna godina bila je slična današnjoj: vruća i vlažna.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA