U strastvenom, beskompromisnom govoru na Sveučilištu Columbia u New Yorku, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres opisao je borbu protiv klimatske krize kao glavni prioritet 21. stoljeća.

Gospodin Guterres započeo je prezentacijom mnogih načina na koje priroda reagira s “rastućom snagom i bijesom” na neispravno postupanje čovječanstva s okolišem, koji je doživio kolaps u biološkoj raznolikosti, te širenje pustinja i oceana koji su dosegli rekordne temperature.

Poveznicu između COVID-19 i klimatskih promjena koje je stvorio čovjek jasno je razjasnio i šef UN-a koji je napomenuo da kontinuirano zadiranje ljudi i stoke u životinjska staništa riskira izlaganje smrtonosnijim bolestima.

Iako je ekonomsko usporavanje koje je posljedica pandemije privremeno usporilo emisije štetnih stakleničkih plinova, razine ugljičnog dioksida (CO2), dušikovog oksida i metana i dalje rastu, a količina CO2 u atmosferi rekordno je visoka.

Unatoč ovom zabrinjavajućem trendu, predviđa se da će proizvodnja fosilnih goriva, odgovornih za značajan udio stakleničkih plinova, nastaviti uzlaznom putanjom.

Odgovarajući globalni odgovor, rekao je glavni tajnik, transformacija je svjetske ekonomije, pritiskanje “zelene sklopke” i izgradnja održivog sustava pokretanog obnovljivom energijom, zelenim radnim mjestima i otpornom budućnošću.

Gospodin Guterres pozvao je sve zemlje, gradove i poduzeća da zacrtaju 2050. godinu kao datum do kojeg će postići ugljičnu neutralnost, da barem zaustave nacionalno povećanje emisija i da svi pojedinci daju svoj dio doprinosa.

Budući da troškovi obnovljive energije nastavljaju padati, ovaj prijelaz ima ekonomski smisao i dovest će do neto stvaranja 18 milijuna radnih mjesta u sljedećih 10 godina.