Polazeći od temeljnog stava da književnost omogućava spoznaju nas samih i svijeta oko nas, pitali smo se kako preko književnih djela pristupiti nezaobilaznim problemima današnjeg vremena kao i specifičnim pitanjima naše vlastite regije. Rezultat je Zajednička čitaonica kao poticaj za individualna čitanja i javnu diskusiju na osnovi tekstova pisaca i spisateljica koji su pisali ili pišu na bilo kojoj od ravnopravnih varijanti zajedničkog jezika i bez obzira na to jesu li ga nazivali ili ga nazivaju bosanskim, crnogorskim, hrvatskim ili srpskim, ili za njega upotrebljavaju ili su upotrebljavali neki drugi naziv.
Njihov rad stvorio je i stvara zajedničku riznicu u koju je pristup moguć bez jezičnih poteškoća i prevođenja i koja ostaje otvorena svima neovisno o političkim promjenama unutar samoga geografskog prostora koji je obuhvaćen zajedničkim jezikom. U toj riznici pronalazimo i iznova promišljamo nezaobilazne tekstove na otvorene dileme današnjice, a te radove, iz bliske ili dalje prošlosti, prate odgovori suvremenih autorica i autora. Na taj način Zajednička čitaonica ujedno postaje i pojmovnik koji nam omogućava ne samo lakše snalaženje u susretu s aktualnim pojavama već i vrhunski književni užitak. – Vladimir Arsenijević i Igor Štiks
Vladimir Arsenijević (Pula, 1965.), pisac a ujedno osnivač i kreativni direktor Udruženja KROKODIL, najpoznatijeg po istoimenom regionalnom književnom festivalu. Pokrenuo je nakladničku kuću Rende kao i nakladničku kuću audioknjiga Reflektor, a radio je i kao urednik u VBZ-Beograd, beogradskoj podružnici jednog od najvećih hrvatskih nakladnika. Objavio je sljedeće naslove: U potpalublju (prvi dio tetralogije Cloaca Maxima, 1994.), Anđela (drugi dio navedene tetralogije, 1997.), Meksiko – ratni dnevnik (2000.), Išmail (ilustrirani roman u suradnji s crtačem Aleksandrom Zografom, 2004.), Predator (2008.), Jugolaboratorija (2009.), Minut – Put oko sveta za 60 sekundi (u suradnji s ilustratoricom Valentinom Broštean, 2011.), Let (2013.), Ovo nije veselo mesto (2014.), Ti i ja, Anđela (remake knjige Anđela, 2016.), Ka granici (treći nastavak tetralogije Cloaca Maxima, 2018.). Četvrti i posljednji nastavak ove tetralogije, pod nazivom Duhovi, nalazi se u pripremi. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika. Dobitnik je NINove nagrade (1994.), Sterijine nagrade (1996.) te Nagrade Narodne biblioteke Srbije za knjigu godine (2011.). Živi u Beogradu.
Igor Štiks (Sarajevo, 1977.) pisac je i sveučilišni profesor. Objavio je nagrađivane romane Dvorac u Romagni (2000.) i Elijahova stolica (2006.), koji su do danas prevedeni na petnaest jezika, a 2017. i roman Rezalište.
U beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu predstava Elijahova stolica, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio njegov prvi dramski tekst Brašno u venama, koji je na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH dobio nagradu za najbolji tekst; isti je redatelj 2017. na scenu postavio i dramu Zrenjanin.
Londonski Bloomsbury objavio je 2015. njegovu studiju Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship koju je pod naslovom Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj: jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država objavila Fraktura (2016.).
S Jo Shaw uredio je zbornike Citizenship after Yugoslavia (Routledge, 2012.) i Citizenship Rights (Ashgate, 2013.). Sa Srećkom Horvatom objavio je esej Pravo na pobunu (Fraktura, 2010.) i uredio zbornik Dobro došli u pustinju postsocijalizma (englesko izdanje Verso, 2015.; Fraktura, 2015.).
U izdanju Frakture objavljena mu je i knjiga pjesama Povijest poplave (2008.).
Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti.
Izdavač: Fraktura
