Galerija Manus-Vlado Martek
Piktogrami / od slikarstva do kiparstva /
27. 4. – 26. 5. 2022.
U potrazi za značenjima, iskustvo jezika i slike donosi preplet raznorodnih silnica, što opet rezultira multimedijalnima artefaktima. Forma susreće sadržaj mitsko-arhetipskih slojeva iz dubina čovjekovog arhiva/spremišta. Potraga u svojoj epifaniji otkriva dubinski sloj i ujedinjuje činjenice .
Umjetnost može biti sonda u traganju za pokazanim značenjima, koja nam, mislim trebaju kao kruh. Vidjeti odnosno ogledati sebe u materijalnoj datosti, zrcali duhovni optimizam, to jest optimalnu supstanciju razumijevanja nepoznatog u složenim konfiguracijama artefakata. Na djelu su unutarnje-vanjska svjedočenja kroz formatiranje, u sretnoj imanenciji ljepote, harmonije, simetrije. Konkretno, radi se o četrdesetak piktograma u raznim kombinacijama, poput kombinacija slova u riječima. Artes sunt: libertati viam facere. Jedna faseta rečenog jesu piktogrami. Reklo bi se: kentauri koji su djelatni u svom asociranju u jednom ili drugom smjeru. Uz to, oni sadrže jedinstvo kojim se poliperspektivna istina iznosi, jezikom ili pismom, kako već . Piktogrami prenose simboličko, čvrste podatke svijeta.
Naišao sam na logiku simbola? Taj svijet nije nastao, kao što bezvremenost nije iščezla. (Nestaju samo efemernosti, drugo se preobražava).
Iz riječi (glas i pokret) u crtež (liniju, sliku), iz nacrtanog, opet u znakove jezika. Boje (valne dužine) i oblici (od apstraktnih do figurativnih, sve zajedno je simbolički govor/prozor.) Dakle, dio piktograma su simboli. Umjetnik sudjeluje u tekućoj metamorfozi.
Vlado Martek
Vlado Martek, r.1951. u Zagrebu gdje je diplomirao književnost i filozofiju. U početku se bavio vizualnom i konkretnom poezijom (nazivajući je: predpoezija), a od sredine sedamdesetih konceptualizmom i akcionizmom (S Grupom šestorice autora), umjetničkim knjigama te samostalno objavljenim i distribuiranim tiskanim izdanjima (samizdati, plakati i letci, razglednice). Od početka osamdesetih bavi se slikarstvom, kiparstvom, grafikom, land artom. Piše tekstove o poeziji, tekstove i kritike o likovnim praksama. U posljednje vrijeme vratio se projektima u duhu konceptualizma i bavi fotografijom i knjigama umjetnika kao konceptualnim formama.
Tri djela iz njegove konceptualističke prakse nalaze se u zbirci Centre Pompidou u Parizu. Retrospektivnu izložbu Modernoj galeriji u Zagrebu, priredio je 2008. godine Zdenko Rus. (kasnije retrospektivne izložbe bile su u Skopju, Splitu , Rijeci, Ljubljani).
Član je DHK-a i HDLU-a. Živi u Zagrebu i Rovinju. Dobitnik je nagrada za slikarstvo ( Zagrebački salon, 1990., Oktobarski salon, 2006., Vjesnikova nagrada Račić, 2007.
Objavio je šesnaest knjiga. To su zbirke poezije, knjige eseja o suvremenim umjetnicima, zbirke tekstova i insceniranih fotografija, sedam grafičkih mapa, dva koautorska izdanja. Godine 2002. u Zagrebu objavljena je monografija: Martek – fatalne figure umjetnika, autora Miška Šuvakovića , te zbornik tekstova o njegovom radu : Ova knjiga je bolja od idealne ; Rijeka, Ljubljana, 2019.
