Potres je ono što se događa kada dva bloka zemlje naglo skliznu jedan pored drugoga. Površina na kojoj se provlače naziva se rasjed ili ravnina rasjeda. Mjesto ispod zemljine površine gdje započinje potres naziva se hipocentar, a položaj neposredno iznad njega na površini zemlje epicentar.

Zemlja ima četiri glavna sloja: unutarnju jezgru, vanjsku jezgru, plašt i koru. Kora i vrh plašta čine tanku kožu na površini našeg planeta, ali ova koža nije u jednom komadu, sastoji se od mnogih dijelova poput zagonetke koja prekriva površinu zemlje. I ne samo to, već se ovi dijelovi slagalice polako kreću, promiču jedni pored drugih i sudaraju. Te dijelove slagalice nazivamo tektonskim pločama, a rubovi ploča nazivaju se granicama ploča. Granice ploče sastoje se od mnogih rasjeda i na njima se javlja većina potresa širom svijeta. Budući da su rubovi ploča hrapavi, oni se zaglave dok se ostatak ploče nastavlja kretati. Napokon nakon nekog vremena, kada se ploča pomakne dovoljno daleko, rubovi se odlijepe na jednom od “hrapavih i nabranih” dijelova i  tada dolazi do potresa.

Zašto se zemlja trese kad je potres?
Dok su rubovi tj. granice ploča zalijepljene, a ostatak bloka se kreće, energija koja bi normalno uzrokovala klizanje blokova jednog pored drugog vremenom se akumulira. Kada sila pomičnih blokova konačno prevlada trenje nazubljenih rubova i on se na poslijetku odlijepi, oslobađa se sva ta nakupljena energija. Energija zrači prema van u svim smjerovima u obliku seizmičkih valova poput mreškanja na ribnjaku. Seizmički valovi potresaju zemlju dok se kreću kroz nju, a kad valovi dođu do zemljine površine, potresaju zemlju i bilo što na njoj, poput naših kuća i nas!

Mogu li znanstvenici predvidjeti potrese?
Ne, i malo je vjerojatno da će ih ikad moći predvidjeti. Znanstvenici su isprobali mnogo različitih načina predviđanja potresa, ali niti jedan nije bio uspješan. Za bilo koju određenu ploču, znanstvenici znaju da će se dogoditi novi potres kad-tad u budućnosti, ali ne mogu znati kada će se dogoditi.