invazivne vrste biljaka

Prema prvoj globalnoj analizi biljne raznolikosti, svjetska flora postaje sve ujednačenija, čak i na izoliranim otocima poput Australije.

Već desetljećima znanstvenici upozoravaju svijet da se krećemo prema novoj geološkoj epohi, nazvanoj ‘Homogecen’, kada jedinstveni oblici života postaju zasjenjeni prilagodljivijim vrstama koje mogu živjeti uz ljude.

Novo istraživanje cvjetnica otkriva u kojoj se mjeri to možda već događa nekoj flori.

“Ti su učinci sada vidljivi čak i u najudaljenijim dijelovima svijeta”, kaže ekolog Mark van Kleunen sa Sveučilišta Konstanz u Njemačkoj.

“Osim ako se ne poduzmu učinkovitije zaštitne mjere za suzbijanje tekućeg širenja i naturalizacije stranih biljaka u budućnosti, one će nastaviti uništavati jedinstvenost naših ekosustava – čineći svijet manje raznolikim mjestom.”

Ovo uništenje ekosustava uvelike je zasluga nas. Ljudi su smanjili udaljenost između ekoregija diljem svijeta, a neki znanstvenici su zabrinuti da bi gubitak prirodnih barijera jednog dana mogao stvoriti ‘Novu Pangeu’.

Umjesto čvrste zemlje koja povezuje sve veće kontinente i njihovu floru i faunu, most ćemo ovoga puta biti mi.

Jače mjere biološke sigurnosti za trgovinu i transport ljudi mogle bi pomoći u zaštiti autohtone vegetacije koja je ostala na našem planetu za žarišta poput Australije i drugih pacifičkih otoka.

Izolirane nacije poput ovih dom su mnogim jedinstvenim endemskim vrstama, a ipak, budući da su se ti oblici života razvili tako da odgovaraju vrlo specifičnoj ekološkoj niši, najmanje je vjerojatno da će se prilagoditi svijetu koji se brzo mijenja.

Danas se invazivne strane biljke u Australiji broje u tisućama a svake se godine na popis dodaje oko 20 novih vrsta, istiskujući još više autohtonih biljaka i mijenjajući prirodna staništa.

Ekološke, evolucijske i socioekonomske posljedice svih ovih promjena ostaju nejasne. Ipak, s obzirom na to koliko je biološka raznolikost važna za lokalne ekosustave, dolazak ‘nove Pangee’ mogao bi biti vrlo destruktivan.