Pseći mozgovi mnogo su manji od mozgova vukova, ali nova istraživanja sugeriraju da su moderni napori uzgoja donekle povećali njihovu relativnu veličinu.

U usporedbi s drevnim psima, moderne pasmine koje su se razvile u posljednjih 150 godina imaju veće lubanje u odnosu na veličinu tijela. Ipak, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto.

Brojne su studije pokazale da pripitomljavanje divljih životinja – poput pasa, riba, svinja, goveda, ovaca, zečeva i mačaka – dramatično smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Znanstvenici misle da je to odgovor na smanjenu potrebu za snagom mozga kada je u pitanju preživljavanje.

No istraživači su otkrili nešto neočekivano kada su uspoređivali lubanje 159 pasmina pasa, uključujući i neke vukove. Dok je veličina vučjeg mozga 24 posto veća od mozga psa slične veličine, što se pasmina psa više razlikovala od vuka, genetski govoreći, to je njihov mozak bio veći.

Nalazi upućuju na to da je pripitomljavanje pasa prije više tisuća godina moglo u početku smanjiti dijelove psećeg mozga – poput onih povezanih s izborom partnera, predatorima ili lovom – moderni uzgoj je pokrenuo skroman kognitivni rast u proteklom stoljeću i pol.