Kutije za šišmiše postaju smrtonosne zamke tijekom toplinskih valova

Kutije za šišmiše, popularne kao način pružanja skloništa ovim noćnim sisavcima, mogle bi im zapravo ugroziti život tijekom ekstremno vrućih dana. Novo australsko istraživanje otkriva da temperature unutar kutija često dosežu razine opasne po život, osobito kad su postavljene na izravnom suncu.

„Šišmiši koji borave u takvim kutijama mogu dosegnuti smrtonosno visoke tjelesne temperature tijekom toplinskih valova“, upozorava Ruvinda de Mel sa Sveučilišta New England u Australiji.

Dobro zamišljene, ali loše postavljene

Kutije za šišmiše dizajnirane su tako da zadržavaju toplinu – što je korisno tijekom hladnijih mjeseci, ali se tijekom ljeta pretvara u ozbiljan problem. Ako su kutije okrenute prema jugu ili zapadu, odnosno izložene suncu tijekom većeg dijela dana, unutarnja temperatura može narasti i preko 45 °C, što šišmiši teško podnose.

Istraživači de Mel, Dylan Baloun i Zenon Czenze analizirali su kako položaj i dizajn kutija utječu na temperaturu u njihovoj unutrašnjosti te koliki rizik to predstavlja za vrstu Eptesicus fuscus (veliki smeđi šišmiš). U simuliranim uvjetima toplinskog vala utvrđeno je da su kutije izložene izravnom suncu postale toliko vruće da su mogle izazvati toplinski udar kod šišmiša unutar njih.

Klimatske promjene povećavaju opasnost

Toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena, što dodatno povećava rizik za populacije šišmiša koje ovise o umjetnim skloništima. U prirodnim uvjetima šišmiši biraju šupljine stabala, pećine i druge zaklonjene prostore gdje temperatura ostaje stabilnija. No, s gubitkom staništa, sve se češće oslanjaju na ljudske konstrukcije.

„Ono što je zamišljeno kao pomoć, može se lako pretvoriti u smrtonosnu klopku ako se kutije postave na pogrešno mjesto“, upozorava de Mel.

Kako spriječiti pregrijavanje

Znanstvenici savjetuju da se kutije za šišmiše:

• postavljaju u sjenu ili na lokacije s djelomičnim osunčanjem,

• koriste svjetlije boje koje reflektiraju sunčevu toplinu,

• osiguraju ventilacijski otvori za cirkulaciju zraka,

• te prate temperaturni uvjeti tijekom ljeta kako bi se pravovremeno reagiralo.

Ovo istraživanje služi kao važan podsjetnik da i najmanja pogreška u dizajnu ili lokaciji može imati ozbiljne posljedice za divlje životinje. U svijetu koji se ubrzano zagrijava, dobro namjera više nije dovoljna – potrebna je i precizna prilagodba prirodnim uvjetima.