Vjetar je zanemaren čimbenik koji mijenja koliko ekosustavi vežu ugljika

Kada se govori o tome koliko šume, travnjaci i poljoprivredne površine vežu ugljika, najčešće se spominju temperatura, oborine, sunčeva svjetlost i količina ugljikova dioksida. Nova analiza pokazuje da u toj jednadžbi ne bi trebalo zanemariti ni vjetar.

Znanstvenici su proučili podatke s mjernih postaja diljem svijeta. Obuhvatili su šume, travnjake, oranice i druge kopnene ekosustave. Usporedili su količinu ugljika koju ekosustav apsorbira s količinom vode koju pritom gubi, što se naziva učinkovitošću korištenja vode.

Nakon što su uzeli u obzir temperaturu, oborine, sunčevo zračenje, suhoću zraka i koncentraciju ugljikova dioksida, pronašli su jasnu vezu: jači vjetrovi bili su povezani s manjom učinkovitošću korištenja vode na gotovo 80 posto lokacija.

Objašnjenje je relativno jednostavno. Vjetar uklanja sloj vlažnog zraka koji se nalazi oko listova i tla. Time se ubrzava isparavanje, baš kao što se mokra odjeća brže suši na propuhu. Biljka tada gubi više vode kroz transpiraciju, dok fotosinteza ne mora porasti dovoljno da bi nadoknadila taj gubitak.

Istraživači su zaključili da je smanjenje učinkovitosti uglavnom posljedica povećane evapotranspiracije, dok je smanjenje vezanja ugljika imalo manju ulogu. Posebno osjetljivima pokazali su se zimzeleni četinjački ekosustavi i vlažna područja.

Nalaz je važan za klimatske modele. Ako se budući obrasci vjetra promijene, promijenit će se i način na koji kopneni ekosustavi upravljaju vodom i ugljikom. Model koji dobro predviđa temperaturu, ali zanemaruje vjetar, mogao bi precijeniti otpornost nekih šuma ili podcijeniti njihov budući vodni stres.

Vjetar nije sam po sebi ni dobar ni loš čimbenik. U nekim uvjetima može rashladiti biljke ili raspršiti sjeme, dok u drugima ubrzava isušivanje tla i lišća. Nova studija pokazuje da njegov utjecaj treba promatrati zajedno s lokalnom klimom, tipom vegetacije i dostupnošću vode. Za zaštitu ekosustava to znači da će buduće procjene morati biti osjetljivije na lokalne promjene, a ne samo na prosječne globalne trendove.