Čudovište iz prapovijesti: Znanstvenici potvrdili otkriće najvećeg škorpiona u povijesti, bio je veličine psa

Nova studija riješila je misteriju dugu više od 150 godina. Praearcturus gigas, stvorenje dugačko preko jedan metar s kliještima većim od većine današnjih škorpiona, vladao je kopnom i vodom prije 415 milijuna godina.

Zislite da šetate obalom prije 415 milijuna godina. Oko vas nema ptica, nema sisavaca, pa čak ni gmazova. Kopno je tek počelo zelenjeti od prvih malih biljaka i gljiva. No, iz plićaka ili mulja odjednom izranja stvorenje koje bi u svakome izazvalo paniku – škorpion dugačak više od jednog metra, otprilike veličine prosječnog psa.

Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva upravo su potvrdili da je takvo čudovište doista postojalo. Detaljna nova analiza fosila, objavljena u časopisu Palaeontology, službeno je identificirala vrstu Praearcturus gigas kao vjerojatno najvećeg poznatog škorpiona u povijesti Zemlje.

Kraj debate duge stoljeće i pol

Fosilni ostaci ovog golemog člankonošca pronađeni su u Velikoj Britaniji još davne 1870. godine. Međutim, među paleontolozima je od tada trajala neprestana rasprava o tome što je ovo stvorenje zapravo bilo i kamo točno pripada na obiteljskom stablu evolucije.

Koristeći napredne tehnike snimanja, uključujući računalnu tomografiju (CT skeniranje) i moderne metode crtanja (camera lucida), tim istraživača predvođen znanstvenicima iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu (Natural History Museum) uspio je detaljno analizirati anatomiju fosila i usporediti ga s drugim nalazima iz ranog devona, kao i s fosilima drevnog škorpiona Eramoscorpius pronađenim u Kanadi. Rezultati su otklonili svaku sumnju – riječ je o škorpionu zastrašujućih proporcija.

Samo njegova kliješta bila su dugačka čak 16 centimetara, što znači da su sama kliješta ovog prapovijesnog diva bila veća od cijelog tijela većine škorpiona koji danas žive na Zemlji. Osim toga, znanstvenici su na njegovim udovima identificirali rebraste površine koje su služile za stvaranje zvuka trenjem (stridulacija), što je obrambeni mehanizam koji viđamo i kod nekih drugih izumrlih vrsta.

Vladao i kopnom i vodom

Praearcturus gigas živio je u ključnom trenutku za povijest života na Zemlji – u razdoblju kada su životinje tek počele napuštati oceane i naseljavati kopno.

“Praearcturus je živio u vrijeme kada je život na kopnu tek počinjao, a preci današnjih gmazova, sisavaca i ptica još nisu ni izašli iz vode”, objašnjava vodeći autor studije, paleontolog Richie Howard. “To sugerira da je ova vrsta mogla narasti tako velika jer na kopnu jednostavno nije bilo drugih velikih predatora. Bio je apsolutni gospodar svog okoliša.”

Međutim, budući da u tom ranom razdoblju kopneni ekosustavi nisu bili dovoljno razvijeni i bogati hranom da bi stalno održavali tako velikog grabežljivca, znanstvenici vjeruju da je ovaj škorpion bio “amfibijski” lovac. Fosilni nalazi iz Walesa otkrili su prisutnost anatomskih struktura nalik zakrilcima (epimera), sličnih onima koje danas nalazimo kod jastoga i rakova. To upućuje na zaključak da je dobar dio života i lova provodio u vodi.

Evolucijski preokret?

Ovo otkriće donosi i zanimljiva pitanja o evoluciji paučnjaka. “Naša najbolja obiteljska stabla temeljena na DNA sekvencama sugeriraju da su škorpioni bliski srodnici drugih paučnjaka s kojima dijele lepezasta pluća, poput pauka”, ističe paleontolog Greg Edgecombe. “To implicira da potječu od predaka koji su udisali zrak na kopnu. Ako je to točno, onda je Praearcturus fascinantan primjer životinje koja se, nakon što su joj preci prešli na kopno, ponovno djelomično vratila životu u vodi.”

Znanstvenici procjenjuju da je ova vrsta, zahvaljujući svojoj veličini i nedostatku konkurencije, uspjela preživjeti još oko 40 milijuna godina nakon razdoblja iz kojeg potječu proučavani fosili. Tek kasnije, kada su Zemljom zavladali još veći člankonošci – poput stonoga veličine automobila i vretenaca veličine današnjih ptica grabljivica – konkurencija je postala preoštra, a ovaj divovski škorpion otišao je u povijest.