Urednikov izbor
Evolucijska zagonetka: Zašto su gotovo svi ljudi na svijetu desnoruki?
Iako se na prvi pogled čini kao banalna svakodnevna pojava, činjenica da više od 85 posto čovječanstva prednost daje desnoj ruci skriva duboku tajnu o evoluciji našeg mozga, jeziku i preživljavanju vrste.
Jeste li se ikada zapitali zašto u svijetu visoke tehnologije, nevjerojatne genetske raznolikosti i tisuća različitih kultura, jedna stvar ostaje gotovo univerzalna? Bez obzira na to živite li u New Yorku, Tokiju ili nekom izoliranom plemenu u Amazoniji, velika većina ljudi – između 85 i 90 posto – koristi desnu ruku za pisanje, jelo i precizne poslove.
Ova izrazita pristranost prema jednoj strani tijela, u znanosti poznata kao lateralizacija, prava je evolucijska anomalija. Kod većine drugih životinja, čak i naših najbližih rođaka primata, podjela na “ljevoruke” i “desnoruke” obično je u omjeru pola-pola. Zašto je onda ljudska vrsta tako dramatično zakrenuta udesno? Najnovije znanstvene analize nude fascinantne odgovore koji sežu duboko u našu prapovijest.
Sve je počelo s govorom: Tajna je u lijevoj polutki mozga
Glavni ključ za rješavanje ove zagonetke ne nalazi se u našim šakama, već u arhitekturi našeg mozga. Ljudski mozak je unakrsno ožičen: lijeva polutka kontrolira desnu stranu tijela, dok desna polutka kontrolira lijevu stranu.
Znanstvenici ističu da lijeva polutka mozga nije zadužena samo za kontrolu desne ruke – ona je kod goleme većine ljudi također sjedište centara za jezik, govor i logičko razmišljanje (poput Brocinog i Wernickeovog područja). Kako su naši rani preci razvijali složenu komunikaciju i govor, lijeva polutka mozga postajala je sve dominantnija i specijaliziranija za fine, precizne motoričke radnje. Ta “jezična dominacija” usputno je povukla i desnu ruku, čineći je primarnim alatom za izradu oruđa, crtanje i rad.
Zašto ljevoruki nisu nestali? Evolucijska teorija borbe
Ako je desnorukost bila tolika evolucijska prednost povezana s razvojem govora, postavlja se legitimno pitanje: zašto ljevoruki ljudi uopće postoje i zašto čine stabilnih 10 do 15 posto populacije već tisućama godina?
Odgovor leži u takozvanoj “teoriji borbe i iznenađenja”. U prapovijesnim društvima, ali i kroz povijest ratovanja, ljevorukost je pružala golemu prednost u borbi prsa o prsa. Budući da su borci navikli na desnoruke protivnike, napad s lijeve strane bio je potpuno neočekivan. Ljevoruki pojedinci imali su element iznenađenja, što im je povećavalo šanse za preživljavanje i prenošenje svojih gena.
Ova ravnoteža između društvenog pritiska za suradnjom (koji favorizira da svi koriste istu, desnu stranu radi lakšeg dijeljenja alata) i evolucijske prednosti u borbi (koja favorizira ljevoruke) održala je ovaj stabilan omjer kroz tisućljeća.
Više od ruku: Što nam to govori o budućnosti?
Suvremena istraživanja pokazuju da desnorukost nije samo izolirana osobina, već dio šireg paketa kako procesiramo informacije. Danas znamo da asimetrija mozga omogućuje ljudima da obavljaju više zadataka odjednom (multitasking) – dok jedna polutka upravlja rutinskim radnjama, druga može biti na oprezu zbog potencijalnih opasnosti.
Znanstvenici zaključuju kako nas činjenica da je većina svijeta desnoruka podsjeća na to koliko je naša biologija duboko povezana s našom poviješću kao društvenih bića koja komuniciraju. Sljedeći put kada posegnete za olovkom ili ključevima, sjetite se da taj jednostavan pokret desnom rukom zapravo predstavlja jeku evolucijske revolucije koja je započela prije stotina tisuća godina u mozgovima naših predaka.
-
Filmprije 1 mjesecPortret kralja: Recenzija filma „Michael“ – Čovjek iza zrcala
-
Društveni skenerprije 1 mjesecVikend program RadioVoćarske za djecu i mlade
-
Društveni skenerprije 1 mjesec”Turopoljski kries v dvorišću” – XLI / 41. Turopoljsko Jurjevo
-
Glazbaprije 1 mjesecPremijera predstave omladinskog ansambla bruTALA u TALA PLE(j)SU
-
Znanostprije 1 mjesecZnanstvenici otkrili: Zašto nas kruh deblja čak i kada ne pretjerujemo s kalorijama?
-
Filmprije 1 mjesecMortal Kombat II: Krvava nadogradnja koju smo čekali
-
Glazbaprije 1 mjesecMarko Radmio: Kao u snu – Novo izdanje u Cantusovom katalogu
-
Knjigeprije 1 mjesec55 riječi – Lorna Stemberger Marić
