Ivana Brlić-Mažuranić i Branimir Zlamalik: Čudnovate zgode šegrta Hlapića – Crtana priča

Piktogramska crtana priča Hlapićevo je novo ruho za 21. stoljeće! Branimir Zlamalik, iskusni grafički dizajner, ilustrator i autor crtanih priča u različitim dizajnerskim tehnikama, prihvatio se klasika Ivane Brlić Mažuranić entuzijazmom djeda koji je tu priču čitao kao dječak i želi je podijeliti sa svojim unucima u novom, suvremenom mediju.

Strip ubrzava čitanje i prilagođava priču djeci koju su elektronski mediji navikli na brze i intenzivne senzacije. Čitatelj kroz strip brzo percipira raznolike Hlapićeve čudnovate zgode i nezgode i obuhvaća cjelinu. S druge strane, crtež dosjetljivo reinterpretira radnju, a apstraktne grafičke intervencije, tipično za tisak, pozivaju na zastajanje, razgledanje, povezivanje, čitanje autorovih objašnjenja na zadnjim stranicama i vraćanje unatrag.

Piktogramski, pojednostavljeni, apstraktni crtež ne prikazuje lica, ali autor duhovito postiže izražavanje osjećaja položajem crtanih figura. Tekst priče je originalan, minimalno osuvremenjen, ali zato su piktogramski crteži puni iznenađenja. Kako sam autor kaže u obraćanju čitateljima: “Uz piktograme, u ovoj crtanoj priči Hlapićeve zgode i nezgode mjestimice ilustriram i nemogućim objektima, koji se uklapaju u moj mentalni doživljaj šegrtovih zgoda i nezgoda, a na nekoliko tabli koristim i vizualne elemente podosta udaljene od forme piktograma.” U piktogramsku crtanu priču ugrađen je, naime, nemogući kvadrat, Möbiusova traka ili pak grafika Zagreba iz ptičje perspektive s početka 20. stoljeća, a kraju se u stripu pojavljuje čak i sama autorica. Zato autor na kraju dodaje objašnjenja po stranicama na kojima se nalaze ako se čitatelj, kako kaže autor, “zapita što je gdje, a najbitnije – zašto.”

Zlamalik je piktogramskim Hlapićem hrabro ostavio iza sebe rasprave o dopadljivosti i stilu jer njegov izraz ne korespondira s vremenskim razdobljem u kojem se priča odvija. Do srži reducirani likovi prebacili su Hlapića, zajedno s konjima, cirkusom i sjenokošom, daleko u 21. stoljeće i time priča Ivane Brlić-Mažuranić nastavlja put u budućnost prilagođena novim naraštajima.

Branimir Zlamalik (1949.) od 1969. do 1990. grafički urednik nekoliko tjednika i mjesečnika kuće Vjesnik. Od listopada 1990. živi i radi u Kanadi, gdje je surađivao s Paulom Arthurom kao urednik i koautor njegove kolekcije Picto▼graficSystems. Nonverbal. Universal. Od 1993 godine bavi se wayfindingom, dizajniranjem hodograma kroz javne objekte.

Branimir piše scenarije i crta priče na teme koje ga u nekom trenutku intrigiraju, pa je tako ostvario i suradnju s hrvatskim književnicima. Svoje crtane priče samostalno objavljuje u kolekcionarskim nakladama.

Izdavač: Beletra