Umjetnički paviljon poziva Vas na drugu epizodu programa “Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti” u kojemu se autorica, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač usredotočuje na razmatranje kompleksnih odnosa između pojmova slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama.
Slijepe točke viđenja
18. travnja 2023., utorak
KIC, Preradovićeva 5
17:00
Projekcija filma: Harun Farocki “Bilder der Welt und Inschrift des Krieges” (Slike svijeta i upisivanje rata)
18:30
Predavanje: Leonida Kovač “Slijepe točke viđenja”
Kroz paralelno čitanje filma Haruna Farockija “Bilder der Welt und Inschrift des Krieges” (Slike svijeta i upisivanje rata) iz 1988. godine, poeme “Prema prirodi” W.G. Sebalda objavljene iste godine te Sebaldovog eseja “Luftkrieg und Literatur” (Zračni rat i književnost) iz 1997., Leonida Kovač nas uvodi u promišljanje o slijepim točkama u međuprostorima vidljivosti i čina viđenja, o situacijama u kojima ono što je vidljivo ostaje neviđeno ili neprepoznato.
Ono što povezuje Sebalda, književnika, znanstvenika i utemeljitelja Britanskog centra za književno prevođenje, s Farockijem, vizualnim antropologom i jednim od najvažnijih suvremenih sineasta, nije samo zajednička tema zračnog rata već i činjenica da su obojica rođena u nacističkoj Njemačkoj 1944. u vrijeme kada je Treći Reich konačno propadao uslijed savezničkih tepih bombardiranja, odnosno “plamenih oluja”. Oba umjetnika bila su zaokupljena njemačkom šutnjom nakon Drugog svjetskog rata te zaboravom koji su poimali duboko ukorijenjenim u strukturalnom nasilju koje se najčešće ne percipira stoga što biva naturalizirano kroz niz kulturnih praksi. Među njima su, bez imalo sumnje, i vizualne umjetnosti. U svojim umjetničkim istraživanjima Farocki i Sebald usredotočili su se na rascjep između “povijesne istine” i “materijalne istine”, odnosno, Derridinim riječima na “istinu o istini” ili, točnije, na modalitete konstrukcije pamćenja.
O autorici:
Leonida Kovač (1962.) je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1986. arheologiju i povijest umjetnosti, magistrirala 1991. i doktorirala 2007. disertacijom Modernizam i autoportreti umjetnica 20. stoljeća. Od 1987. do 1993. radi kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. 1993. zapošljava se u Muzeju suvremene umjetnosti, gdje je u stručnom zvanju više kustosice, te potom muzejske savjetnice do 2008. godine. Od 2008. do danas zaposlena je na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 2013. izvodi nastavu unutar obrazovnog modula Feminizam, vizualne i izvedbene umjetnosti u Centru za ženske studije u Zagrebu.
U fokusu njezina interesa su suvremena umjetnost, te kritičke i feminističke teorije. Autorski je koncipirala i realizirala više od četrdeset izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te nekoliko međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Bila je povjerenica i kustosica nacionalnih predstavljanja na najvećim međunarodnim izložbama – Međunarodnom bijenalu likovnih umjetnosti u Sao Paulu (2002) i na 50. Venecijanskom bijenalu (2003). Obnašala je funkcije u Međunarodnoj udruzi likovnih kritičara (AICA) sa sjedištem u Parizu, gdje je bila članica Upravnog odbora (1998-2002), potpredsjednica (2002-2005) i ponovno članica Upravnog odbora (2005-2007). Godine 2002. dobila je godišnju nagradu Hrvatske sekcije AICA za izniman kritičarski i kustoski rad. Članica je Međunarodnog savjeta Fundacije Katarzyna Kozyra.
Održala je niz pozvanih predavanja na uglednim europskim sveučilištima (Amsterdam School of Cultural Analysis, University of Amsterdam; Univerzitet umetnosti, Beograd; Institut Supérieur des Beaux Arts, Besançon; Hochschule für Grafik und Buchkunst, Leipzig; Hungarian University of Fine Arts, Budimpešta; Academy of Fine Arts, Prag) te brojna javna predavanja u hrvatskim i inozemnim muzejsko-galerijskim institucijama.
Izlagala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavila je više od sto znanstvenih i stručnih tekstova devet knjiga, među kojima su: Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013.), Anonimalia: Normativni diskursi i samoreprezentacija umjetnica 20.stoljeća (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010.), Relacionirane stvarnosti (Meandarmedia, Zagreb, 2007.), Kodovi identiteta (Meandarmedia, Zagreb, 2001.
dizajn vizuala: Rafaela Dražić
