Knjige
Ministarstvo objavilo četvrte i završne popise knjiga za otkup narodnim knjižnicama
U završnom krugu državnog programa za 2026. odobren je otkup novih naslova, a knjižnice do kraja godine moraju zaključiti nabavu i izvješće.
Ministarstvo kulture i medija objavilo je četvrte i završne popise knjiga predloženih za otkup narodnim knjižnicama u 2026. godini. U posljednjem krugu pristiglo je 475 naslova, a na popise A i B uvrštene su 42, odnosno 263 knjige. Još 170 naslova označeno je za nabavu vlastitim sredstvima knjižnica.
Za cijeli program otkupa odobreno je 2.342.075 eura. Do objave četvrtih popisa u sustav je evidentirana kupnja 71.496 primjeraka knjiga, a knjižnice nabavu i izvješće moraju zaključiti najkasnije do 15. prosinca 2026.
Otkup kao način oblikovanja javne knjižnice
Otkup knjiga nije samo administrativni postupak između države, nakladnika i knjižnice. On određuje koje će knjige biti dostupnije ljudima koji ih možda ne bi mogli kupiti. Javna knjižnica omogućuje da novi naslov dođe do učenika, umirovljenika, obitelji, istraživača i čitatelja koji žive izvan velikih gradova.
Knjižnična polica nije konačna lista kulturnih vrijednosti, ali jest snažan oblik javnog izbora. Naslov koji uđe u fond može se posuđivati godinama, uvrstiti u preporuke i postati dio čitateljskog iskustva lokalne zajednice. Zato je važno da otkup obuhvati različite žanrove, autore i čitateljske potrebe.
Što znače popisi A i B
Četvrti krug donosi dva glavna popisa. Na popis A uvrštene su 42 knjige, a na popis B 263 knjige. Razlika između tih popisa dio je stručnog postupka vrednovanja i raspodjele sredstava. Knjižnice će prema svojim potrebama i tipu ustanove odlučivati kako će nabavu provesti.
Uvrštavanje na popis ne znači da će svaka knjižnica odmah nabaviti svaki naslov. Knjižnice imaju različite fondove, korisnike i proračunske mogućnosti. Gradska knjižnica s velikim brojem studenata neće imati iste potrebe kao mala općinska knjižnica. Upravo zato sustav ostavlja prostor za lokalni izbor.
Četvrti krug i rok od šest mjeseci
Prijave za četvrti krug trajale su od 10. rujna do 26. listopada 2026. Knjige u trenutku prijave nisu smjele biti starije od šest mjeseci. Takav uvjet usmjerava program prema novijoj nakladničkoj produkciji i omogućuje da knjižnice redovito obnavljaju fond.
Rok istodobno postavlja izazov nakladnicima. Novi naslov mora biti pripremljen, objavljen i prijavljen u kratkom razdoblju. Ako je knjiga objavljena izvan uobičajenog nakladničkog ciklusa ili nije dovoljno vidljiva, može propustiti priliku za ulazak u sustav. Zato je važna jasna komunikacija o rokovima i kriterijima.
Kako nastaje izbor
Prijavljene naslove vrednovali su Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost i Stručno povjerenstvo za dječju knjigu. Stručna procjena mora uzeti u obzir književnu ili stručnu kvalitetu, uredničku obradu, izdavački kontekst i potrebe javnih knjižnica.
Posebna pažnja potrebna je kod dječje knjige. Djeca nisu samo manji odrasli čitatelji. Ilustracija, jezik, ritam i tema moraju odgovarati različitim razvojnim fazama. Knjižničari često najbolje znaju što njihovi korisnici traže, pa stručni popis treba biti temelj, a ne zamjena za lokalno iskustvo.
2.129 naslova kroz četiri kruga
Ukupan zbroj kroz četiri kruga iznosi 241 naslov na popisu A, 1.004 na popisu B i 884 naslova za nabavu vlastitim sredstvima knjižnica. To je ukupno 2.129 naslova koji su u različitim oblicima ušli u ovogodišnji program.
Broj pokazuje širinu nakladničke produkcije, ali ne govori sam po sebi koliko će svaki naslov pronaći čitatelje. Neki će biti traženi odmah, drugi će polako graditi publiku. Knjižnica je mjesto u kojemu i tiši naslovi mogu dobiti vrijeme. Čitanje nije uvijek tržišno mjerljivo u prvom mjesecu nakon objave.
71.496 primjeraka u knjižnicama
Do objave četvrtih popisa evidentirana je kupnja 71.496 primjeraka knjiga. Taj podatak pokazuje materijalni opseg programa. Svaki primjerak mora biti naručen, zaprimljen, katalogiziran i stavljen na raspolaganje korisnicima.
Posao ne završava dolaskom kutija u knjižnicu. Knjižničari opisuju knjigu, određuju joj mjesto u fondu i povezuju je s čitateljima. Preporuka, razgovor s korisnikom ili tematska izložba mogu naslovu dati drugi život. Nabava je početak knjižnične priče, a ne njezin završetak.
Vlastita sredstva kao drugi kanal
Čak 170 naslova iz četvrtog kruga označeno je za nabavu vlastitim sredstvima knjižnica. To znači da izbor nije potpuno zatvoren državnim popisima. Knjižnice mogu pratiti lokalnu potražnju, nabaviti nastavak serijala, dopuniti fond određenog autora ili odgovoriti na interes škole i zajednice.
Vlastita sredstva posebno su važna za aktualne teme. Ako se pojavi naslov koji korisnici traže, knjižnica ne bi trebala čekati sljedeći veliki program. Istodobno, ograničeni proračuni znače da se svaka nabava mora planirati. Javna knjižnica stalno usklađuje želje korisnika s dostupnim novcem i prostorom.
Otkup i regionalna dostupnost
Program ima i regionalnu dimenziju. Veliki gradovi imaju knjižare, kulturne događaje i više privatnih kupaca, dok su u manjim sredinama knjižnice često glavno mjesto susreta s novom knjigom. Otkup može smanjiti razliku između mjesta u kojima je knjiga lako dostupna i mjesta u kojima do nje dolazi samo kroz javnu ustanovu.
To ne znači da će svaka knjižnica imati isti fond. Lokalni izbor treba ostati važan. No osnovna dostupnost knjiga ne smije ovisiti samo o kupovnoj moći stanovnika ili blizini velikog kulturnog centra. Knjižnična mreža ima smisla upravo zato što povezuje različite zajednice.
Rok do 15. prosinca
Knjižnice nabavu i izvješće moraju zaključiti najkasnije do 15. prosinca 2026. Rok je kratak jer se program mora zatvoriti unutar godine, ali nabava uključuje više koraka. Knjižnica mora odabrati naslove, rasporediti sredstva, naručiti primjerke, zaprimiti ih i evidentirati.
Za korisnike će najvažnije biti kada se nove knjige pojave na policama. Neke će stići odmah, dok će druge zahtijevati dodatnu komunikaciju s nakladnicima. U prosincu knjižnice istodobno završavaju godišnje programe i pripremaju planove za sljedeću godinu. Dobro organizirana nabava zato štedi vrijeme i smanjuje mogućnost da odobrena sredstva ostanu neiskorištena.
Nova knjiga nije samo novitet
U kulturnom govoru novitet često znači knjigu koja je upravo izašla. U knjižnici novitet postaje dio dužeg života. Može biti posuđen jednom ili stotinu puta, čekati pravi trenutak ili pronaći čitatelja godinama nakon prvog izdanja.
Otkup omogućuje da se nova izdanja ne izgube u brzini tržišta. Nakladnički ciklus traje kratko, a knjižnični fond ima dulje pamćenje. Ako je knjiga dostupna u javnoj ustanovi, njezina vrijednost ne ovisi samo o tome koliko je glasna bila promocija prvih tjedana.
Između stručnog izbora i čitateljskog interesa
Stručna povjerenstva mogu procijeniti kvalitetu, ali knjižnice svakodnevno prate što ljudi čitaju. Ta se dva pogleda ne suprotstavljaju. Dobar fond treba i pažljivo odabrane naslove i otvorenost prema interesu zajednice.
Čitatelji ponekad traže knjigu koja nije dobila veliku kritičku pozornost, ali im je važna zbog jezika, iskustva ili teme. Drugi put knjižničar preporuči djelo koje korisnik ne bi sam pronašao. Program otkupa ima najbolji učinak kada stvori širok prostor za oba susreta.
Završni popisi kao pregled godine
Četvrti popisi zatvaraju ovogodišnji ciklus, ali istodobno nude pregled onoga što se objavljivalo i čitalo. U njima se vide nakladničke odluke, teme koje su dobile prostor i raznolikost autora koji ulaze u javne fondove.
Za nakladnike je to prilika da njihova izdanja dođu do knjižnica. Za knjižničare je to alat za planiranje. Za čitatelje je najvažniji rezultat jednostavniji: nova knjiga postaje dostupna i ondje gdje je prije nije bilo.
Knjižnica kao kulturna infrastruktura
Program otkupa pokazuje da knjižnica nije samo prostor za posudbu. Ona je kulturna infrastruktura koja povezuje javni novac, nakladništvo i čitatelje. Kada država ulaže u otkup, ulaže i u mogućnost da se knjige dijele izvan tržišne logike.
Četvrti i završni popisi za 2026. zato nisu samo administrativna vijest. Oni su podsjetnik da se kulturna dostupnost gradi kroz konkretne primjerke na policama. Do 15. prosinca knjižnice će završavati nabavu, a nakon toga će pravi test programa početi u susretu knjige i čitatelja.
-
Knjigeprije 3 tjednaInterliber 2026. stiže u Zagreb: šest dana knjiga, susreta i čitateljskih otkrića
-
Knjigeprije 3 tjednaJohnny Depp izlaže slike, crteže i kolaže u londonskoj galeriji Halcyon
-
Društveni skenerprije 3 tjednaBelgijski veleposlanik studentima Akademije za umjetnost i kulturu predavao o kulturnoj diplomaciji
-
Glazbaprije 3 tjednaAndré Rieu i Johann Strauss Orchestra ponovno dolaze u Arenu Zagreb
-
Društveni skenerprije 2 tjednaKulturni vikend pred nama: od Amadeusa uživo do riječke Pepeljuge
-
Filmprije 3 tjednaDoc Stories najavljuje novo izdanje: dokumentarci u središte vraćaju autore i stvarne priče
-
Glazbaprije 3 tjednaSarah Brightman donosi „A Winter Symphony“ u Arenu Zagreb
-
Društveni skenerprije 2 tjednaKad javni muzej pogriješi: zašto je provjera baštine pitanje povjerenja
