Predstavljanje monografije „Ivan Picelj“

„Ivan Picelj je jedan od onih koji su ranih poratnih godina markirali umjetničke strategije od dalekosežnog značenja i u svojem izboru bio je dosljedan do kraja“, kaže Zvonko Maković, jedan od autora tekstova u monografiji Ivan Picelj, čija se promocija održava 30. siječnja u 18 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti. „Međutim, bilo bi ga pogrešno promatrati isključivo kao velikog umjetnika koji je unosio niz važnih, upravo tektonskih inovacija na području likovnih umjetnosti, bilo da je riječ o slikarstvu, bilo o objektima, bilo na području grafičkog dizajna. Picelj je svoju ulogu smatrao širom i kompleksnijom. Zahvaljući Picelju u Parizu i Londonu prvi je put predstavljena apstraktna umjetnost jedne socijalističke zemlje. Velike izložbe koje su ovamo stizale krajem 60-ih godina 20. stoljeća i poslije dugujemo upravo Piceljevim čvrstim kontaktima, prije svega s Galerijom Denise René u Parizu, čijim su posredovanjem umjetnici okupljeni u Galeriji stizali u Zagreb. Izložbe Victora Vasarelyja, Jesusa Rafaela Sota, Yvesa Kleina, Getulija Alvianija i brojnih drugih dale su našoj sredini mjeru važne međunarodne umjetničke scene.“

Monografija „Ivan Picelj“ u izdanju MSU izlazi povodom stote obljetnice Piceljeva rođenja, predstavlja sveobuhvatan pregled njegovog opusa, od slikarstva i grafike do konstruktivističkih reljefa i grafičkog dizajna. „Razvijajući nove ideje i kontinuirano izazivajući konvencionalne načine mišljenja, tražeći drukčije načine izražavanja, inovativne metode, najnovije tehnike i oblikovne postupke, nakon „utemeljiteljskih“ pedesetih, početkom 1960. Picelj mijenja težište svojega umjetničkog djelovanja s područja slikarstva na grafičko stvaralaštvo i umjetnost konstruktivističkih reljefa“, kaže urednica monografije Snježana Pintarić. „Promjena medija u šezdesetima značila je i promjenu umjetničke paradigme, te Picelj, od već priznatog predstavnika europske poslijeratne geometrijske apstrakcije, postaje jedan od međunarodno istaknutih predstavnika kinetičke, konstruktivističke konkretne i op-art umjetnosti.“

Ivan Picelj (1924.–2011.) bio je umjetnik koji je svojim radom utjecao na ključne promjene na hrvatskoj likovnoj sceni. Već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, Picelj je bio predvodnik apstraktne umjetnosti u Hrvatskoj, a tijekom šezdesetih godina postao je ključna figura u međunarodnim umjetničkim krugovima. Njegovo sudjelovanje u grupi Novih tendencija, koja je promovirala konstruktivizam i kinetičku umjetnost, predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti hrvatske moderne umjetnosti. Picelj je bio poznat i po svom manifestu Aktivna umjetnost iz 1962. godine, u kojem je tvrdio da umjetnost mora biti aktivna, angažirana i povezivana sa svim aspektima života. Njegova predanost stvaranju umjetnosti koja ne poznaje granice, kako u formi, tako i u idejama, učinila ga je prepoznatljivom figurom na međunarodnoj sceni.

„Vodeća ličnost hrvatske geometrijske apstrakcije Ivan Picelj uputio se u Pariz početkom pedesetih godina 20. stoljeća, u razdoblju u kojem je taj grad snažno privlačio strane umjetnike koji su dolazili u nadi da će susresti stare majstore, ali i umjetnost budućnosti“, piše o Picelju u Parizu Domitille d’Orgeval. „Naime, umjetničkom scenom tada je zavladalo istinsko uzbuđenje koje je osobito vidljivo u ponovnom zanimanju mlade generacije za apstrakciju, unatoč nedostatku institucionalnog interesa za taj oblik umjetnosti. Picelj, koji se vrlo rano posvetio uspostavi veza između Zagreba i drugih europskih avangardi, s Parizom je imao poseban odnos. U njemu nailazi na izravan odjek svojih likovnih i teorijskih promišljanja, što ga je dovelo do povezivanja s Galerijom Denise René, koja je u to vrijeme bila najvažnija zagovarateljica geometrijske i kinetičke apstrakcije. Odnosi koje je Picelj tada stvorio ne samo s galerijom nego i s umjetnicima koje je zastupala će tijekom cijelog njegova života biti izvor razmjena, suradničkih projekata i izložbi.“

Picelj je bio mnogo više od umjetnika koji je jednostavno slijedio umjetničke tokove – bio je i intelektualni lider i ambasador umjetnosti na globalnoj sceni. Njegov doprinos prepoznali su i mnogi povjesničari umjetnosti i suradnici, koji su u svojim tekstovima ukazali na njegovu ključnu ulogu u oblikovanju umjetnosti i kulture. U monografiji, Stane Bernik tekstom Grafički dizajn Ivana Picelja ukazuje na Piceljevu nezamjenjivu ulogu u oblikovanju jugoslavenskog kulturnog identiteta. Prema Berniku, Piceljevo dizajnersko stvaralaštvo bilo je usmjereno na stvaranje kulturnog „marketinga“ koji je imao ogroman utjecaj na oblikovanje vizualnog identiteta tog razdoblja. Picelj je svojim radom, uz sve političke izazove, omogućio međunarodnu prepoznatljivost jugoslavenskog modernizma.

Monografija Ivan Picelj donosi detaljan pregled njegovog fascinantnog opusa, u kojem se ukazuje na njegovu svestranost i sposobnost inovacije, kako u slikarstvu, tako i u grafici i dizajnu. Objavljena uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, ova knjiga konačno pruža sveobuhvatan uvid u rad umjetnika koji je do danas bio nedovoljno istražen. „Picelj je od početka do odmakloga trajanja svoje umjetničke aktivnosti gajio i provodio u praksu tipičnu modernističku i avangardističku svijest o suvremenome umjetniku kao „građaninu svijeta“, piše o Picelju Ješa Dengri. „Čime je ne samo poticao svoju osobnu umjetničku poziciju nego je i u sredini svojega djelovanja njegovao primjer jednoga izrazito pozitivnoga kulturnog ponašanja koje je, u području umjetnosti kakvom se bavio, pridonosilo uključivanju vlastite sredine u središnje svjetske umjetničke tokove.“

Prije promocija monografije, 30. siječnja u 17 sati priključite se stručnom vodstvu kroz izložbu Picelj i prijatelji u MSU, s autorom izložbe Zvonkom Makovićem.

Izložba je u otvorena do 2. veljače 2025.