25 godina ideja koje mijenjaju Hrvatsku

Hrvatska zaklada za znanost obilježila je četvrt stoljeća rada premijerom filma o hrvatskim znanstvenicima i prvom dodjelom nagrada Supra-voditelj najuspješnijim voditeljima projekata.
Robotske ruke koje uče raditi uz ljude, ribe iz potpunog mraka koje otkrivaju kako bi srce moglo zacijeliti i istraživanja koja pokazuju kako dijabetes oštećuje mozak i vid samo su neke od priča kojima je Hrvatska zaklada za znanost u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu obilježila 25 godina rada.
U četvrt stoljeća Zaklada je financirala više od 1800 projekata i zapošljavanje 1613 doktoranada, uz ukupno 351,7 milijuna eura uloženih u hrvatsku znanost, a na svečanosti je prvi put nagradila voditelje projekata koji su svoje ideje najuspješnije pretvorili u konkretne rezultate.
„Znanost ne napreduje ravnomjerno, ona se kreće u skokovima. Pojavi se nova tehnologija, novi instrument ili nova ideja i odjednom se cijelo područje pomakne za jednu razinu naviše. Četvrt stoljeća natječaja, recenzija, projekata i ljudi koji su kroz njih prošli dokaz je da se skokovi ne događaju sami od sebe. Za skokove se prvo moraju stvoriti prilike“, izjavio je upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Ozren Polašek.

Dvorana je okupila znanstvenike, mentore, doktorande i recenzente, ali i predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatskoga sabora, veleposlanstava Švicarske, Njemačke i Slovenije te europske organizacije Science Europe. Okupljenima su se obratili predsjednica Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Anamarija Musa, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih prof. Nikola Mrvac, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, dr. James Morris iz Science Europe te upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Ozren Polašek.

Središnji dio svečanosti bila je premijera filma koji gledatelje vodi iza vrata hrvatskih laboratorija. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Marina Radmilović istražuje kako dijabetes oštećuje tkivo mozga i mrežnice te kako to utječe na pamćenje, mišljenje i vid. Cilj joj je otkriti mehanizme oštećenja i tako pridonijeti razvoju novih lijekova i prevencije. Prvi projekt Zaklade bio joj je uspostavni, a istraživanje danas nastavlja na projektu CANDY. Put od odobrenog projekta do rezultata bio je sve samo ne lak: nakon što je okupila tim mladih doktoranada, uslijedili su pandemija i potres koji je uništio laboratorij, ali je projekt ipak dovršen.
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Ivan Marković, doc. dr. sc. Luka Petrović i Borna Paro uče robote da rade uz ljude, prate njihove pokrete i zajedno s njima obavljaju zadatke koje je teško opisati matematikom, poput pritezanja vijaka, slaganja robe ili pražnjenja perilice posuđa. Suradnja sa švicarskim partnerima na projektu HORACE započela je jednim e-mailom, a pokrenuo ju je natječaj Zaklade za bilateralne i trilateralne projekte.

Na Institutu Ruđer Bošković tama je dio pokusa. Dr. sc. Helena Bilandžija i njezin tim uzgajaju ribe iste vrste koje žive na površini i u špiljama. Špiljski oblik nema oči ni pigment te se po ponašanju i metabolizmu potpuno razlikuje od površinskog. Kako bi te promjene mogli sustavno istraživati, morali su „špilju unijeti u laboratorij“: uzgajalište su izgradili gotovo sami, a ribe su, nakon niza administrativnih i pravnih prepreka, iz Amerike stigle dvije godine kasnije od plana.
U filmu govori i dr. sc. Marija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Ističe da Zaklada financira male istraživačke skupine s dugom istraživačkom tradicijom, kojima se novac ne može uvijek očekivati iz drugih izvora, a financiranjem mladih istraživača osigurava budućnost znanosti. Upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Ozren Polašek naglašava da cilj projekta ne smije biti samo uredno ispunjena papirologija, nego rezultat koji koristi društvu, gospodarstvu ili znanosti. Zato Zaklada gradi novi sustav praćenja projekata i uvodi mjere koje će istraživačima olakšati prijave i ubrzati vrednovanje. Film završava porukom: Usudi se zamisliti nešto novo.

Prvi put u 25 godina Zaklada je dodijelila nagrade Supra-voditelj za izvrsnost u provedbi projekata. Nagrade ne nagrađuju samo dobru ideju, nego i način na koji je pretvorena u rezultat, a dobilo ih je 25 voditeljica i voditelja čija su izvješća vrednovatelji najbolje ocijenili. Uručili su ih prof. dr. sc. Anamarija Musa i prof. dr. sc. Ozren Polašek.

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i računarstva: prof. dr. sc. Matko Orsag, prof. dr. sc. Tomislav Capuder
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije: prof. dr. sc. Silvana Raić-Malić, prof. dr. sc. Marijana Hranjec
Prirodoslovno-matematički fakultet: prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, prof. dr. sc. Dominik Cinčić, prof. dr. sc. Damir Bosnar, izv. prof. dr. sc. Ivana Šola, prof. dr. sc. Nataša Bauer
Prehrambeno-biotehnološki fakultet: prof. dr. sc. Blaženka Kos, prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković
Filozofski fakultet: prof. dr. sc. Krešimir Filipec
Agronomski fakultet: prof. dr. sc. Darko Vončina

Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet: izv. prof. dr. sc. Ilija Brizić, izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, prof. dr. sc. Bojan Polić, prof. dr. sc. Marina Šantić
Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova: prof. dr. sc. Ivana Munitić

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija: prof. dr. sc. Irena Galić

Institut Ruđer Bošković
dr. sc. Tanja Jurkin, dr. sc. Ksenija Zahradka, dr. sc. Matija Gredičak, dr. sc. Nevenka Meštrović, dr. sc. Senka Terzić

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
dr. sc. Zrinka Kovarik