Voyager 1 šalje čudne signale izvan Sunčevog sustava. Znanstvenici su zbunjeni

Provesti 45 godina putujući Sunčevim sustavom doista je velik broj godina aktivne službe na svemirskoj letjelici.

NASA-ina misija Voyager 1 pokrenuta 1977., prošla je u ono što znanstvenici nazivaju međuzvjezdanim prostorom 2012. i samo nastavila dalje – letjelica je sada 14,5 milijardi milja (23,3 milijarde kilometara) udaljena od Zemlje. I dok Voyager 1 još uvijek radi ispravno, znanstvenici u misiji nedavno su primijetili da se čini zbunjeno oko svoje lokacije u svemiru, a da nije otišao u siguran način rada ili na neki drugi način oglasio alarm.

“Ovakav misterij je na neki način uobičajen u ovoj fazi misije Voyager”, rekla je Suzanne Dodd, voditeljica projekta za Voyager 1 i njegovog blizanca, Voyager 2, u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon u Kaliforniji.

“Svemirske letjelice su stare gotovo 45 godina, što je daleko iznad onoga što su planeri misije očekivali”, dodao je Dodd. “Također smo u međuzvjezdanom prostoru – okruženju visoke radijacije u koje prije nije letjela nijedna letjelica.”

Greška je povezana sa sustavom artikulacije i kontrole položaja Voyagera 1, ili AACS-om, koji drži letjelicu i njezinu antenu u ispravnoj orijentaciji. A čini se da AACS radi sasvim dobro, budući da letjelica prima naredbe, djeluje na njih i šalje znanstvene podatke natrag na Zemlju s istom snagom signala kao i obično. Ipak, AACS šalje neželjene telemetrijske podatke rukovaocima svemirske letjelice.

U priopćenju NASA-e ne precizira se kada je problem počeo niti koliko dugo traje.

Agencija kaže da će osoblje Voyagera nastaviti istraživati ​​problem i pokušati ga popraviti ili prilagoditi. To je spor proces, budući da je signalu sa Zemlje trenutno potrebno 20 sati i 33 minute da stigne do Voyagera 1; primanje odgovora letjelice nosi isto kašnjenje.

Druga sonda Voyager 2, također lansirana 1977. godine, ponaša se normalno, priopćila je NASA. Snaga koju dvije letjelice mogu proizvesti uvijek opada, a članovi tima misije isključili su neke komponente kako bi uštedjeli gorivo – mjere za koje se nadaju da će sonde održati na životu barem do 2025. godine.