Predviđa se da će gotovo polovica planeta ući u nove klimatske zone do 2100. godine

Naš se planet ljulja na rubu nekoliko prijelomnih točaka koje će se jednom dogoditi, srušiti u kaskadu ekoloških promjena.

Ekstremni toplinski valovi, suše, poplave i oluje postaju sve češći i intenzivniji; energija zarobljena u Zemljinoj atmosferi i oceanima koja se pod pritiskom diže poput gaziranog bezalkoholnog pića.

Sada nova studija koja simulira budućnost Zemlje do 2100. godine pokazuje kako suštinski inkrementalne promjene u temperaturi i oborinama mogu promijeniti klime na lokalnoj razini, toliko da bismo morali ponovno crtati karte koje su prvi put osmišljene 1880-ih.

“Do kraja stoljeća predviđa se da će 38 do 40 posto globalne kopnene površine biti u klimatskoj zoni različitoj od današnje”, piše tim istraživača, predvođen višim autorom Paulom Dirmeyerom, klimatologom pri Georgeu Masonu Sveučilište u Virginiji.

Ovisno o klimatskim modelima koje su istraživači koristili za izradu projekcija budućih globalnih promjena, te bi procjene mogle porasti čak i više, tako da bi blizu 50 posto Zemljinog kopna moglo biti gurnuto u nepoznatu klimatsku zonu. Pomaci su postali izraženiji s najnovijom generacijom klimatskih modela koji su osjetljiviji na promjene klime i predviđaju strmije stope globalnog zatopljenja.

Kako bi nacrtao predviđene promjene, Dirmeyer se vratio Köppen-Geigerovim kartama, sustavu koji se koristi za klasifikaciju svijeta u pet klimatskih zona na temelju temperature, padalina i godišnjih doba.

Na temelju njihove analize, očekuju da će se tropska klima proširiti, s 23 posto na 25 posto Zemljine kopnene mase, do 2100. Isto tako, predviđa se da će veći dio Zemljine kopnene površine postati suh, do otprilike 34 posto sa trenutnih 31 posto. Ove vrste promjena, pokazuju druge studije, mogle bi poljuljati sustave proizvodnje hrane i potisnuti bolesti koje prenose komarci u nova područja.