Grbavi kitovi uz Australiju do većine duljine dolaze već sa sedam godina

Grbavi kitovi uz istočnu obalu Australije najveći dio svoje tjelesne veličine dosegnu iznenađujuće rano. Novo istraživanje, koje je pratilo životinje od teladi do jedinki starijih od 40 godina, donosi prve suvremene krivulje rasta te populacije dobivene mjerenjem živih kitova. Rezultati nisu samo zanimljiva biološka crtica: daju početnu vrijednost s kojom će se ubuduće moći uspoređivati učinci promjenjivog oceana na populaciju koja se oporavila nakon komercijalnog kitolova.

Mjerenje bez hvatanja i uznemiravanja

Tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta Griffith spojio je dvije vrste podataka. Dronovima je između 2021. i 2024. snimio i izmjerio 865 pojedinačno prepoznatih grbavih kitova, a dugoročne fotografske evidencije poslužile su za povezivanje dimenzija s dobi. Takva fotogrametrija koristi snimke iz zraka za procjenu duljine životinje, pa nije potrebno prilaziti kitu, loviti ga niti ga označavati radi samog mjerenja.

U uzorku su bila telad, mlade životinje i odrasle jedinke. To je važna razlika u odnosu na starije procjene, koje su se u velikoj mjeri oslanjale na mjere prikupljene u doba komercijalnog lova na kitove sredinom 20. stoljeća. Sada se najosjetljiviji dio životnog ciklusa — prve godine brzog rasta — može promatrati izravnije, a ne rekonstruirati unatrag iz tijela odraslih životinja.

Najveći skok u prvim godinama života

Prema objavljenim krivuljama, kitovi iz ove populacije u dobi od pet godina dosegnu približno 10,9 metara. Oko 90 posto duljine odrasle jedinke postižu sa šest do sedam godina. Rast je najbrži na početku života, a zatim se postupno usporava kako se životinje približavaju svojoj najvećoj duljini. Autori navode da takav tempo izgleda brži od rasta koji je zabilježen u nekim drugim proučavanim populacijama grbavih kitova.

Duljina nije tek broj za biološki karton. Povezana je s energetskim potrebama, općim stanjem tijela i vjerojatno s vremenom ulaska u reprodukciju. Ako se rast mladih kitova promijeni, razlog može biti u dostupnosti plijena, uvjetima migracije, stresu ili širim promjenama u moru. Upravo zato podaci prikupljeni kroz više dobnih skupina vrijede više od jednog prosjeka za odraslu životinju: nude mjerilo za uočavanje pomaka prije nego što oni postanu očiti na razini čitave populacije.

Oporavak nije završetak praćenja

Istočnoaustralski grbavi kitovi često se navode kao primjer uspješnog oporavka nakon prestanka komercijalnog lova. Novo istraživanje pokazuje da su današnje procjene duljine odraslih životinja u skladu s povijesnim australskim procjenama. To je ohrabrujuća podudarnost, ali nije dokaz da se populacija nalazi izvan dosega okolišnih promjena. Veličina tijela samo je jedan pokazatelj, a studija sama po sebi ne utvrđuje zašto kitovi rastu određenom brzinom niti može predvidjeti budući trend.

Najveća je vrijednost rada stoga u njegovoj upotrebljivosti kroz vrijeme. Isti se nenametljivi postupak može ponavljati i uspoređivati između godina, dobnih skupina i uvjeta u oceanu. Ako se, primjerice, duljina teladi ili brzina kojom mladi dosežu odraslu veličinu počne mijenjati, istraživači će imati čvrstu polaznu točku za pitanje što se promijenilo u njihovu okolišu. Dron ovdje nije zamjena za dugotrajnu ekologiju, nego alat koji joj daje precizniju skalu.

Što zaključak doista znači

Rezultat ne znači da je svaki grbavi kit do sedme godine potpuno odrastao, niti da se isti obrazac nužno odnosi na sve oceane. Riječ je o prosječnoj putanji određene populacije izvedenoj iz velikog, ali prostorno i vremenski ograničenog skupa opažanja. Ipak, kombinacija individualne identifikacije i snimanja iz zraka uvjerljivo smanjuje oslanjanje na podatke iz razdoblja kitolova. Za vrstu čije zdravlje ovisi o golemom i promjenjivom morskom prostoru, takav redovito obnovljiv pokazatelj rasta može biti jednako važan kao i prebrojavanje jedinki.