Festival „100 riječi za književnost” od 3. do 6. studenoga okuplja autore iz pet europskih zemalja

Festival suvremene književnosti „100 riječi za književnost” održava se od 3. do 6. studenoga u Zagrebu i Rijeci. Organizira ga nakladnička kuća Leykam international u suradnji s nakladničkom kućom OceanMore, a program okuplja autorice i autore iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Lihtenštajna i Mađarske. Zagreb je domaćin prva tri dana, dok se riječki program održava 6. studenoga.

Književnost koja prelazi jezične granice

Festival polazi od jednostavne, ali zahtjevne ideje: književnost se može susresti i kada ne dijelimo isti jezik, povijest ili kulturno iskustvo. Prevođenje pritom nije samo tehnička pomoć čitatelju. Ono je način da se različite književne scene susretnu, da se usporede načini pripovijedanja i da se lokalna iskustva čuju u širem europskom razgovoru.

Program obuhvaća osobne i obiteljske povijesti, društvene nejednakosti, odnos čovjeka i prirode te granice ljudskog iskustva. To su teme koje se pojavljuju u različitim književnim tradicijama, ali nikada ne zvuče potpuno isto. Austrijski roman može drukčije prikazati obiteljsku šutnju od mađarske zbirke priča, a tekst autora koji živi između više jezika može drukčije govoriti o domu i pripadanju.

Otvorenje uz Susanne Gregor

Festival počinje 3. studenoga u 18 sati u Austrijskom kulturnom forumu predstavljanjem romana Polovični životi Susanne Gregor. O romanu razgovaraju Sara Baračić i Igor Crnković, uz moderaciju Eugenije Ehgartner. Naslov već sugerira prostor između cjelovitosti i prekida, između života koji se odvija prema očekivanjima i iskustva koje ta očekivanja iznenada dovodi u pitanje.

Književni susret s autoricom pruža mogućnost da se roman promatra iz više kutova. Čitatelji dobivaju kontekst nastanka knjige, ali i priliku čuti kako autorica razmišlja o likovima, strukturi i jeziku. Takav razgovor nije zamjena za čitanje. On može biti poticaj da se knjiga čita pažljivije i da se u njoj prepoznaju pitanja koja nadilaze osnovni zaplet.

Od KIC-a do Instituta Liszt

U KIC-u se 4. studenoga predstavljaju Raphaela Edelbauer s romanom Nesumjerljivi i izbor iz djela Stefana Zweiga Zvjezdani sati čovječanstva. Program istoga dana uključuje i Zsófiju Czakó, koja u Institutu Liszt predstavlja roman Otkucaj srca i zbirku Na Veliki petak nije red vrtlariti. Različite generacije i poetike tako se susreću unutar istog festivalskog dana.

Sljedećeg dana program donosi Leona Englera s naslovom Botanika ludila i Usamu Al Shahmanija s romanom U tuđini drveće govori arapski. Već sama raznolikost naslova pokazuje koliko književni festival može biti širok bez gubitka jasne linije. Ne okuplja se samo jedna vrsta knjige, nego različiti načini razmišljanja o identitetu, tijelu, prirodi, sjećanju i životu između kulturnih prostora.

Publika kao sudionik susreta

Festivalski razgovor razlikuje se od predstavljanja knjige koje se svodi na kratku najavu novog izdanja. Autorica ili autor dolazi pred publiku koja može postaviti pitanje, čuti ulomak, usporediti prijevod i saznati kako knjiga putuje iz jedne književne sredine u drugu. U takvom susretu čitatelj nije samo krajnji primatelj, nego sudionik kulturnog procesa.

Važna je i činjenica da su prema programu predviđena hrvatsko-njemačka, odnosno hrvatsko-mađarska simultana prevođenja. Time se publici omogućuje neposredniji susret s gostima, a istodobno se pokazuje da višejezičnost nije prepreka programu nego njegov sastavni dio.

Zagreb i Rijeka kao zajednički prostor

Riječki dio festivala 6. studenoga predstavlja Susanne Gregor i Usamu Al Shahmanija u Gradskoj knjižnici. Preseljenje programa u drugi grad širi doseg festivala i pokazuje da književni susreti ne moraju ostati koncentrirani u glavnom gradu. Zagreb i Rijeka pritom ne dobivaju identične programe, nego dvije povezane točke istoga međunarodnog razgovora.

„100 riječi za književnost” zato je važan kao nova prilika za čitanje izvan svakodnevnog ritma. U nekoliko dana publika može susresti autore iz više zemalja, čuti različite jezike i upoznati knjige koje bi joj bez ovakvog programa možda ostale nedostupne. Festival književnost vraća njezinoj osnovnoj društvenoj funkciji: stvaranju prostora u kojem se ljudi susreću kroz iskustva koja nisu ista, ali mogu biti razumljiva.