Zagreb Film Festival 2026: filmovi o odgovornosti, solidarnosti i granicama tolerancije

24. Zagreb Film Festival održava se od 9. do 15. studenoga 2026. Program obuhvaća stotinjak filmova, a ovogodišnja društvena okosnica povezuje odgovornost, empatiju, zajedništvo, solidarnost, susret i dijalog. Festival se održava na više zagrebačkih lokacija, a dio programa bit će dostupan i online.

Festival koji film čita kroz društvo

Filmski festival može biti pregled novih naslova, mjesto susreta autora i publike ili prostor za otkrivanje kinematografija koje teško dolaze do redovite distribucije. Zagreb Film Festival ove godine posebno naglašava teme koje pripadaju društvenom iskustvu. Filmovi govore o obitelji, identitetu, aktivizmu, rodnoj ravnopravnosti i posljedicama klimatskih promjena, ali ih ne pretvaraju u ilustracije unaprijed zadanih zaključaka.

Snaga festivalskog programa je u tome što različite priče postavlja jedne uz druge. Gledatelj može prijeći iz intimne obiteljske drame u film o političkoj odgovornosti, a zatim u priču o ekološkoj krizi. Takav raspored ne nudi jednu sliku svijeta, nego pokazuje koliko su osobna iskustva povezana s institucijama, ekonomijom, okolišem i javnim jezikom.

Otvorenje restauriranim Rondom

Festival se otvara digitalno restauriranim filmom Rondo Zvonimira Berkovića, u povodu šezdesete obljetnice njegova nastanka. Restaurirana verzija prethodno je predstavljena na Lumière Film Festivalu u Lyonu. Povratak filma u novoj tehničkoj kvaliteti nije samo hommage klasiku. To je prilika da se jedan važan naslov ponovno gleda pred publikom koja ga možda poznaje iz povijesti hrvatske kinematografije, ali ga nije imala priliku doživjeti u suvremenim projekcijskim uvjetima.

Restauracija mijenja vidljivost filma, ali ne mijenja njegovu povijest. Ona omogućuje da se stari radovi vrate u kulturni razgovor bez pretvaranja prošlosti u ukras. Rondo na otvaranju tako povezuje povijest domaće kinematografije s aktualnim festivalom koji istodobno predstavlja nove autore i nove društvene teme.

Glavna konkurencija i hrvatski naslovi

U glavnoj dugometražnoj konkurenciji natječe se dvanaest filmova. Među njima su hrvatski naslov Sitni lopovi Mate Ugrina i svjetska premijera filma Danas je mama živa Josipa Lukića. Uključivanje domaćih filmova u natjecateljski program otvara prostor za razgovor o tome kako hrvatski autori promatraju vlastitu sredinu, jezik i društvene odnose.

U programu je i film Do kraja dana Jelene Maksimović, nastao u koprodukciji s hrvatskim Dinaridi Filmom. Studentski prosvjedi u Beogradu u filmu su pozadina priče o mladoj aktivistici i mladiću iz radničke obitelji. Takva premisa pokazuje kako politički događaj može biti prisutan u pozadini, dok film istodobno ostaje usmjeren na odnose, izbore i nesigurnost likova.

Zatvaranje uz film o granicama tolerancije

Festival se zatvara filmom Fjord Cristiana Mungiua, s Renate Reinsve i Sebastianom Stanom. Priča propituje granice tolerancije u liberalnim društvima kroz prijetnju oduzimanja djece zbog odgojnih metoda. Tema je osjetljiva jer istodobno uključuje roditeljsku autonomiju, zaštitu djece, institucionalnu moć i pitanje tko odlučuje što se smatra prihvatljivim ponašanjem.

Filmovi koji se bave takvim situacijama rijetko nude jednostavne podjele na dobre i loše strane. Njihova je vrijednost u tome što gledatelja prisiljavaju da razmotri više odgovornosti odjednom. Tolerancija nije samo prihvaćanje razlika, nego i spremnost da se čuje druga strana kada se pojavi sukob interesa, straha i prava.

Žiri, susreti i razgovor

O Zlatnim kolicima u dugometražnoj konkurenciji odlučuje žiri u sastavu Lisa Loven Kongsli, Bojan Vuletić i Rúnar Rúnarsson. Nagrade su važan dio festivala, ali festivalski doživljaj ne završava proglašenjem pobjednika. Projekcije stvaraju susrete među gledateljima, autorima i programskim selektorima, a razgovori nakon filmova mogu pomoći da teme ostanu prisutne i nakon izlaska iz kina.

Program uključuje i Mrežu festivala Jadranske regije te film Otapanje o posljedicama globalnog zatopljenja. Time se društvena dimenzija širi od pojedinačne priče prema regionalnim i globalnim procesima. Zagreb Film Festival 2026. tako film koristi kao prostor za promatranje svijeta, ali i kao način da se publika ponovno susretne s ljudima čija iskustva ne mora dijeliti da bi ih mogla razumjeti.

Grad kao festivalski prostor

Projekcije se održavaju u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, MSU-u i Surogatkinu KIC, a dio programa dostupan je online. Više lokacija mijenja način na koji festival ulazi u grad. Publika se kreće između kina, kvartova i različitih tipova dvorana, pa festival postaje vidljiviji kao javni kulturni događaj, a ne samo kao program unutar jedne institucije.

Odgovornost, empatija i dijalog nisu samo riječi u festivalskom opisu. One se provjeravaju u načinu na koji se gledaju filmovi, slušaju tuđe priče i razgovara o problemima bez brzog zatvaranja rasprave. U tome je društvena vrijednost 24. Zagreb Film Festivala: filmove ne odvaja od stvarnosti, nego ih vraća publici kao poticaj za pažljivije gledanje svijeta.