Astronomi prvi put snimili kako mladi plinoviti planet oblikuje svoje rodno okruženje

Astronomi su dobili dosad najpotpuniju sliku nastanka plinovitog planeta. Promatranja sustava WISPIT 2 pokazala su kako mladi planet WISPIT 2b oblikuje plin i prašinu u disku koji okružuje njegovu zvijezdu — upravo u prostoru u kojem još uvijek raste.

Planet uhvaćen tijekom nastanka

Većina onoga što znamo o nastanku planeta temelji se na računalnim modelima i neizravnim mjerenjima. Planeti se rađaju u diskovima plina i prašine oko mladih zvijezda: sitna zrnca najprije se spajaju u veće nakupine, a zatim postupno nastaju planetesimali i planetarni embriji. U područjima bogatima plinom dovoljno masivna jezgra može privući velike količine materijala i izrasti u plinovitog diva.

Sustav WISPIT 2, udaljen približno 430 svjetlosnih godina, pruža rijedak uvid u tu fazu. U njemu su poznata najmanje dva planeta, a WISPIT 2b ima oko pet puta veću masu od Jupitera. Njegovo postojanje potvrđeno je promatranjima instrumentima SPHERE i GRAVITY+ na Europskom južnom opservatoriju te teleskopom Magellan Clay.

Prizor koji je omogućio ALMA

Ključne podatke prikupio je međunarodni opservatorij ALMA u čileanskim Andama. Njegovih 66 radioantena može raditi kao jedan golemi teleskop, što astronomima omogućuje proučavanje vrlo sitnih struktura u protoplanetarnim diskovima.

Promatranja provedena tijekom 2025. i 2026. godine otkrila su da je WISPIT 2b urezivao prazninu u disku, dok je drugi planet, WISPIT 2c, oblikovao širu šupljinu. Još je zanimljivije što su oko planeta WISPIT 2b uočeni vrtlozi plina koji su ranije bili predviđeni simulacijama, ali do sada nisu bili izravno snimljeni.

Zašto su vrtlozi važni?

Planet koji raste ne mijenja samo svoju neposrednu okolinu. Njegova gravitacija može preusmjeravati plin i prašinu, stvarati praznine u disku i utjecati na to gdje će se u budućnosti formirati nova tijela. Uočeni vrtlozi zato predstavljaju svojevrsni potpis interakcije između planeta i njegova rodnog diska.

Posebno je važno što svjetlost vrućeg vodika upućuje na to da WISPIT 2b još uvijek prikuplja plin iz okruženja. Astronomi tako ne promatraju samo gotov planet, nego i proces njegova rasta.

Nova laboratorijska snimka nastanka planetarnih sustava

WISPIT 2 ne nudi samo lijepu astronomsku sliku. On omogućuje usporedbu stvarnog sustava s modelima koji opisuju nastanak Jupitera, Saturna i sličnih planeta. Buduća promatranja mogla bi pokazati koliko se brzo mijenjaju praznine i vrtlozi te kakvu ulogu u svemu tome imaju dva središnja sunca sustava.

Rezultati su zasad dostupni u obliku radova na poslužitelju arXiv i još čekaju objavu u recenziranom znanstvenom časopisu. Ipak, nova opažanja predstavljaju važan korak prema tome da nastanak planeta više ne opisujemo samo teorijski, nego ga počnemo gledati izravno.