Bitcoin – sedamnaest godina od „Bijele knjige” i prvi “crveni” listopad u sedam godina

Na današnji dan prije sedamnaest godina, točnije 31. listopada 2008., anonimni autor pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavio je dokument naslovljen “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”. Taj tekst označio je početak jedne od najvećih tehnoloških i financijskih revolucija našeg vremena – stvaranje decentralizirane digitalne valute, oslobođene posrednika i kontrole institucija.

U međuvremenu, Bitcoin je iz ideje entuzijasta prerastao u globalni fenomen. Njegova vrijednost dosegnula je bilijunske razmjere, a kriptovalute su postale tema rasprava u ekonomskim krugovima, investicijskim fondovima i političkim institucijama diljem svijeta. No, baš u godini kada slavimo njegov sedamnaesti rođendan, tržište je doživjelo neobičan zaokret – listopad, tradicionalno jedan od najjačih mjeseci za Bitcoin, mogao bi završiti u minusu. Prvi put u sedam godina bilježi se takozvani “crveni listopad”.

Početak digitalne revolucije

Bijela knjiga iz 2008. postavila je temeljne principe: sustav plaćanja između korisnika bez posrednika, rješenje problema dvostrukog trošenja digitalnog novca i decentralizirani mehanizam povjerenja temeljen na dokazima rada – proof-of-work. Bila je to izravna reakcija na globalnu financijsku krizu koja je potresla povjerenje u tradicionalne banke i vlade.

Satoshi Nakamoto predložio je koncept koji nije ovisio o centralnim institucijama. Nekoliko mjeseci kasnije, 3. siječnja 2009., generiran je i prvi blok Bitcoina – tzv. genesis block – čime je započelo novo poglavlje u povijesti digitalnog novca.

Tijekom godina, Bitcoin je postao simbol slobode, ali i rizika. Za jedne je utočište od inflacije i centralizirane kontrole, za druge špekulativni balon. No, neovisno o stavu, jedno je jasno – njegova prisutnost promijenila je način na koji razumijemo novac, tehnologiju i moć.

Sedamnaest godina kasnije

Danas, sedamnaest godina nakon objave bijele knjige, Bitcoin više nije marginalna ideja iz internetskih foruma. Postao je globalno prepoznata imovina, s tržišnom kapitalizacijom koja nadmašuje mnoge multinacionalne korporacije. No, taj rast donosi i novu vrstu nestabilnosti.

Bitcoin je iznimno osjetljiv na promjene makroekonomskih uvjeta – od inflacije i kamatnih stopa do regulatornih odluka i globalnih kriza. U vremenu sve veće povezanosti tržišta, digitalna imovina više ne funkcionira izvan ekonomskog sustava, nego unutar njega.

“Crveni listopad” – kad se tradicija preokrene

Listopad je u kripto-svijetu poznat kao “Uptober” – mjesec koji je kroz povijest donosio rast i optimizam. Prosječni mjesečni prinosi u listopadu često su bili među najboljima u godini. No, ove godine situacija je drukčija.

Bitcoin je pao više od tri posto, čime je prekinuo sedmogodišnji niz pozitivnih listopada. To ne znači kraj ere rasta, ali je signal da tržište ulazi u novu fazu – onu u kojoj se stari obrasci više ne mogu uzimati zdravo za gotovo.

Razloga za pad ima više. Prije svega, tržište prolazi kroz proces “deleveraginga” – smanjenja zaduženosti i prekomjernog rizika koji se nakupio tijekom godina eksplozivnog rasta. Makroekonomski pritisci – inflacija, rast kamatnih stopa i geopolitička neizvjesnost – dodatno su smanjili apetit investitora prema rizičnoj imovini.

Ono što je nekoć bio gotovo “sezonski zakon” – da listopad donosi rast – sada je pokazalo svoju pravu prirodu: tržište Bitcoina je živo, promjenjivo i sve manje predvidljivo.