itaka

Što znamo o njoj? Kći Ikarijeva, žena Odisejeva, mati Telemahova. Ljepotica. Simbol vjerne žene jer je, kako mit kaže, dvadeset godina strpljivo čekala povratak Odiseja i odbijala prosce. Znamo i što se dogodilo kad se Odisej konačno vratio. Sve je prosce poubijao. Baš kao i vjerne sluškinje svoje supruge.
No što znamo o ženi koja je kao simbol vjernosti nadahnjivala umjetnike kroz povijesti? Kakvo je naličje čuvena mita? Što se moglo događati u tih dvadeset godina?

Roman Itaka vodi nas na Itaku, gotovo osamnaest godina nakon što je Odisej otišao i sa sobom u rat poveo sve za borbu stasale i sposobne muškarce. Nitko se od njih nije vratio, a na itačkim je ženama da vode kraljevstvo.

Glasine da je Odisej mrtav sve su brojnije, a prosci opsjedaju vrata Penelope, žene koja je jako mlada postala kraljica. No nitko od prosaca nije dovoljno snažan da zauzme prijestolje, barem ne još. Dok svi čekaju da se jezičac moći pomakne, Penelopa je itekako svjesna da svaki njezin potez može odvesti u krvavi rat.

Itaka višestruko nagrađivane engleske autorice Claire North priča je o Penelopi, čuvenoj Odisejevoj ženi. Priča o tome kako će, dok hirovi bogova diktiraju ratove u svijetu smrtnika, na jednom otoku izbori napuštenih žena – i njihovih božica – promijeniti tok svijeta.

A posebnost ove priče ta je što je priča kraljica svih bogova – Hera sama. Ili njezinim riječima: „Poslušajte moj glas: glas one koju su lišili časti, moći, vatre koja je trebala biti moja, glas one koja više nema što izgubiti jer su joj pjesnici već sve oduzeli, one koja jedina može reći istinu. Poslušajte glas one koja će rastvoriti veo vremena i ispričati priče koje samo žene mogu ispričati.“

„Ljubavno pismo utišanim ženama povijesti“, napisali su o romanu u Booklistu.
„Itaka dočarava svijet u kojem žene, koje su njihovi muškarci napustili, moraju istkati vlastite sudbine“, ustvrdili su kritičari Timesa koji su Itaku proglasili jednim od najboljih povijesnih romana godine. A književnica Jennifer Saint opisala ga je riječima: „Zadivljujuće kompleksan i prepun preokreta, mračno fascinantan roman koji oduzima dah.“

Claire North pseudonim je Catherine Webb, autorice nominirane za Medalju Carnegie, koja je svoj prvi roman napisala kad joj je bilo samo četrnaest godina. Nametnula se kao jedan od najsnažnijih i najimaginativnijih suvremenih književnih glasova. Prvi roman objavljen pod pseudonimom Claire North naslovljen The First Fifteen Lives of Harry August usmenom je predajom postao bestseler i osvojio Nagradu John W. Campbell Memorial. Uslijedio je roman naslova Touch, koji je The Independent okarakterizirao kao „malo remek-djelo“. Idući roman, The Sudden Appearance of Hope, 2017. je osvojio World Fantasy Award za najbolji roman, a The End of the Day 2017. ušao je u uži izbor za Sunday Times/ PFD za najboljeg mladog autora. Godine 2018. objavljuje roman 84K koji je primio posebne pohvale na dodjeli nagrada Philip K. Dick dok joj je noviji roman The Pursuit of William Abbey ušao u uži izbor za nagradu Locus.

Izdavač: Stilus