Ivo Goldstein: Jasenovac – drugo izdanje

Drugo, prošireno i promijenjeno izdanje monografije Jasenovac Ive Goldsteina s pogovorom Gorana Hutinca pokazuje da je tema logora Jasenovac i dalje itekako važna i relevantna. Nacionalisti, ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere. Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina najrelevantnija je do sada objavljena knjiga o najvećem logoru na području NDH. Pogovor Gorana Hutinca, na osnovi arhivskih fotografija snimljenih iz savezničkih zrakoplova, dodatno pokazuje i dokazuje da je Jasenovac bio i logor smrti.

Knjiga Jasenovac Ive Goldsteina utemeljena je na obilju arhivske građe i napisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva. No znanstvena objektivnost ne može i ne smije dokinuti moralni stav autora, niti može – osobito kada je riječ o strahotnom nacifašističkom na­srtaju koji je čovječanstvo doživjelo u Drugom svjetskom ratu – dokinuti empatiju prema žrtvama tog nasrtaja. Utoliko Jasenovac Ive Goldsteina nije samo fenomenologija nepojmljivih ljudskih patnji i posrnuća, nego i primjer harmonične uravnoteženosti znanstvenih i moralnih imperativa.

Ivo Goldstein (1958.), historičar, leksikograf i diplomat, u prvoj fazi karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, a kasnije sve više poviješću Židova u Hrvatskoj te različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Objavio je između ostalih knjige Bizant na Jadranu 6. – 9. stoljeće, Hrvatski rani srednji vijek, Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant, više izdanja Hrvatske povijesti (na hrvatskom, slovenskom i engleskom), Hrvatska 1918. – 2008., Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća, Hrvatska 1990. – 2020. – Godine velikih nada i gorkih razočaranja, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Zagreb 1941-1945, Povijest grada Zagreba I-II, Jasenovac i Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjige Holokaust u Zagrebu, Jasenovac i Bleiburg nisu isto i Tito, a s Vladimirom Anićem suautor je Rječnika stranih riječi te je jedan od sedam suautora Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. Bio je urednik povijesti u Hrvatskoj enciklopediji te glavni urednik Židovskog biografskog leksikona (zbl.lzmk.hr).

Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2005., odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2007 godine. Od 2018. član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Francuski predsjednik Emanuel Macron ga je 2022. odlikovao ordenom viteza reda Legije časti, za doprinos jačanju francusko-hrvatskih odnosa.

Dobio je i nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava Krunoslav Sukić za knjigu godine 2022. za knjigu „Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas“.

Izdavač: Fraktura