Knjige
Josip Mlakić: Legenda o planini
Legenda o planini, putopis jednog od naših najplodnijih pisaca, Josipa Mlakića, slojevito je i sugestivno djelo koje nadilazi granice žanra. Autor nas vodi kroz planinu Vranicu, pretvarajući kretanje kroz pejzaž u intimno, unutarnje putovanje. Bilješke, videosnimke i fotografije nastale su tijekom snimanja istoimenog poetsko-dokumentarnog filma, prateći autora i njegovu ekipu kroz guste i gotovo začarane šumske predjele, zaboravljene pašnjake i skrivene krajolike u kojima priroda pokazuje svoju iskonsku snagu.
Vranica se otkriva kao prostor snažnih kontrasta – između dječje mašte i surove stvarnosti, ratnih sjećanja i planinske tišine, između vjere, legendi i suvremenih zabluda. Time se otvara i pitanje načina na koji se usmena predaja i mitovi preobražavaju u moderne narative.
Mlakićev pogled istodobno je dokumentaristički precizan i introspektivan. Kroz susrete s ljudima, vodičima i suputnicima, ali i kroz vlastita promišljanja, gradi meditaciju o vremenu, vjeri, kolektivnoj memoriji i krhkosti ljudskog iskustva. Sve se u Legendi o planini zaokružuje u cjelinu u kojoj se Vranica pojavljuje kao praiskonski prostor susreta mita i stvarnosti, tišine i nemira, prošlosti i sadašnjosti – ostavljajući trajan trag na svakome tko joj se približi.
Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je romane: Kad magle stanu, 2002., Živi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske košuljice, 2007., Čuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drveće, 2010., Planet Friedman, 2012., Svježe obojeno, 2014., Božji gnjev, 2014., Majstorović i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., Evanđelje po Barabi, 2019., O zlatu, ljudima i psima, 2020., Na Vrbasu tekija, 2021., Druga Noina arka, 2022., Izgaranje, 2023., zbirke priča: Puževa kućica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002., i Ponoćno sivo, 2004. Roman Živi i mrtvi donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svježe obojeno, a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta: za Božji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018., te Nagradu fra Martin Nedić 2019. godine. Film Kristijana Milića Božji gnjev, snimljen prema istoimenom romanu, premijerno je prikazan 2024. na Pulskom filmskom festivalu.
Izdavač: Fraktura
-
Izložbeprije 2 tjednaEmocija utkana u boju: U Dubrovniku otvorena izložba „Blues of Life“ Vladimira Pandžića
-
Filmprije 2 tjednaNolanova “Odiseja” – Tehničko čudo koje mitski ep pretvara u visceralnu stvarnost
-
Knjigeprije 3 tjednaMartin Bormann – Mračna Hitlerova sjena
-
Glazbaprije 3 tjednaCafé Buenos Aires
-
Putovanjaprije 2 tjednaEvolucija na valovima: Kako će izgledati krstarenja nakon 2026. godine?
-
Knjigeprije 2 tjednaGlobalna proslava “Back to Hogwarts” 2026.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaNagrade dr. sc. Ante Žužul dodijeljene najboljim maturantima na ispitima iz Hrvatskog jezika i Povijesti
-
Društveni skenerprije 2 tjednaŽeđ u zemlji obilja: Corpus Christi i sumrak civilizacije neograničenih resursa
