U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu će se u petak, 24. veljače u 19,30 sati održati premijera predstave Majka hrabrost i njezina djeca u režiji Krešimira Dolenčića.
Majka Hrabrost i njezina djeca jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta. Ujedno i najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht „prokazuje“ plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu, pojedince koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran, pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme „bogougodnog“ vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.
„Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragični junak, nije nikakva tragična heroina, nego trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo.“, navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.
Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno i nezaobilazna tema znanstvenih rasprava. Teme kojima je Brecht okupiran, postupci i lica koje opisuje i dalje su živi i prepoznatljivi. I danas, kada se suočavamo s novom krizom značenja, narušenim sustavom vrijednosti, kada se sve svodi na robu u brzom svijetu multinacionalnog kapitalističkog sustava, naš svijet, u odnosu na Brechtov, i nije se bitno promijenio.
Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.
U veljači su na rasporedu još dvije izvedbe, 25.02. i 26.02 u 19,30 sati.
autor teksta: Bertolt Brecht
autor glazbe: Paul Dessau
prevoditelj: Antun Šoljan
prevoditelj stihova: Ivan Ivica Krajač
redatelj: Krešimir Dolenčić
scenograf: Miljenko Sekulić
Kostimografkinja: Martina Ptičar
Oblikovatelj svjetla: Deni Šesnić
Oblikovatelj zvuka: Zlatko Milec
Glazbeno vodstvo: Ivan Josip Skender
Dirigent: Stjepan Vuger
Korepetitor: David Vuković
Suradnica za scenski pokret: Davorka Čorko Rodeš
Asistent scenografa: Darko Avar
Asistent redatelja: Tim Hrvaćanin
Ansambl predstave:
Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević
Eilif, njezin prvi sin: Marinko Leš
Emental, njezin drugi sin: Zdeslav Čotić
Kattrin, njezina kći: Dea Presečki
Zapovjednik: Robert Plemić
Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco
Yvette Pottier: Hana Hegedušić
Kapelan: Branimir Vidić
Vojnici, regrutari, stražari: Filip Eldan, Nikša Eldan
Oružar: Filip Eldan
Špijun: Nikša Eldan
Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy
Orkestar: David Vuković (klavir), Stjepan Vuger (harmonika), Jelena Geček (flauta), Melanija Gradečak (flauta), Tomislav Ratković (truba), Suzana Komazin (udaraljke)
Autor fotografija: Marko Ercegović