U sukobu s klimatskim promjenama, često se zaboravlja na nevidljivu vojsku koja se bori na našoj strani: mikroorganizme u tlu. Ovi sićušni bića, premda nevidljivi golim okom, imaju ogroman utjecaj na zdravlje tla i emisije stakleničkih plinova. Nedavna istraživanja otkrivaju nevjerojatne sposobnosti mikroorganizama u borbi protiv klimatskih promjena, što nam daje nadu u pronalaženje prirodnih rješenja za ovu globalnu krizu.

U članku “Mighty microbes: Soil microorganisms combating climate change” objavljenom na Phys.org-u, autorica Sarah Zielinski opisuje fascinantne načine na koje mikroorganizmi u tlu doprinose ublažavanju klimatskih promjena. Njihove aktivnosti, od razgradnje organske tvari do sekvestracije ugljika, imaju značajan utjecaj na globalni ugljični ciklus.

Razgradnja organske tvari: Mikroorganizmi su ključni za razgradnju biljnih ostataka i životinjskih otpadaka u tlu. Kroz ovaj proces, oslobađaju hranjive tvari koje biljke koriste za rast. Osim toga, mikroorganizmi tijekom razgradnje oslobađaju ugljični dioksid u atmosferu. No, ako je tlo zdravo i bogato mikroorganizmima, brzina razgradnje je uravnotežena s fotosintezom biljaka, što rezultira neutralnim utjecajem na emisije ugljičnog dioksida.

Sekvestracija ugljika: Mikroorganizmi ne samo da oslobađaju ugljični dioksid, već ga i pohranjuju u tlu. Kroz proces sekvestracije, ugljik se vezuje na organske tvari u tlu, sprječavajući njegov povratak u atmosferu. Zdravo tlo bogato mikroorganizmima ima veći kapacitet sekvestracije ugljika, što znači da može apsorbirati i pohraniti više ugljičnog dioksida.

Utjecaj poljoprivrede: Nažalost, poljoprivredne prakse poput intenzivne obrade tla i upotrebe sintetičkih pesticida i gnojiva mogu poremetiti ravnotežu mikroorganizama u tlu. To rezultira ubrzanom razgradnjom organske tvari i oslobađanjem ugljičnog dioksida u atmosferu, te smanjenom sposobnošću tla da sekvestrira ugljik.

Istraživanja i rješenja: Znanstvenici diljem svijeta proučavaju načine na koje se mogu poboljšati poljoprivredne prakse u cilju očuvanja i poticanja zdrave populacije mikroorganizama u tlu. Neki od pristupa uključuju:

  • Smanjenje obrade tla: Očuvanje prirodne strukture tla pomaže u održavanju raznolikosti mikroorganizama.
  • Upotreba komposta i biohumusa: Dodavanje organske tvari u tlo poboljšava hranjive tvari i potiče rast mikroorganizama.
  • Pokrivanje tla: Pokrivanje tla biljkama sprječava eroziju i gubitak ugljika, te potiče aktivnost mikroorganizama.
  • Upotreba biorazgradivih pesticida i gnojiva: Smanjenje upotrebe sintetičkih kemikalija pomaže u očuvanju populacije mikroorganizama u tlu.

Mikroorganizmi u tlu su nevidljivi heroji u borbi protiv klimatskih promjena. Očuvanjem i poticanjem zdrave populacije mikroorganizama u tlu, možemo značajno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena. Poticanje održive poljoprivredne prakse i edukacija o važnosti zdravog tla su ključni koraci u ovoj misiji.