Slobodan Šnajder: Mara Leib

Mara Leib Slobodana Šnajdera potresan je roman o ženi koja kroz ratove, revolucije i raspad Monarhije pokušava sačuvati obitelj i vlastitu slobodu. Inspiriran životom autorove bake, roman s Dobom mjedi i Anđelom nestajanja zaokružuje trilogiju o našem dvadesetom stoljeću.

Knjiga je u pretprodaji, očekivano vrijeme isporuke je početkom studenog.

Na rubu carstva, u slavonskom selu Klenovci, Mara Leib, uz oca udovca, majstora koji zna izraditi sve od drva, odrasta s legendama o upokojenom vampiru, sjećanjima na velike seoske zadruge, odlascima u gostionicu gdje se iz novina i časopisa osjeti dah velikoga svijeta. Kada se jednoga dana na livadu na rubu sela spusti žuti avion, a mladi pilot Šandor Horvat ponudi joj bijeg u Beč, Mara prvi put nasluti da život može biti veći od sela, siromaštva i zadanih granica.

Ali povijest se ne da zaobići. Tijekom raspada Monarhije, kraljevine, ratova i revolucije, Mara postaje krojačica, hraniteljica i utočište onima koji vjeruju da je moguće promijeniti svijet. Pod njezinim krovom okupljaju se mladi revolucionari, njezina djeca biraju vlastite, opasne puteve, a šivaća mašina, Frau Pfaff, neumorno povezuje rasparane živote. Dok joj kći biva odvedena u Staru Gradišku, a sin Zvonko završava u Jasenovcu i Mauthausenu, Mara se bori protiv države, nasilja i sudbine – ne oružjem, nego upornošću žene koja odbija pristati na gubitak, a snove sanja uz bečke časopise i Virgilu, svoj alter ego, koji je vodi kroz pakao dvadesetog stoljeća kao što talijanskog pjesnika u knjizi koju je dobila kao vjenčani dar vodi Vergilije. Nakon rata put je vodi prema Zagrebu, gradu pobjednika, novih obećanja i starih rana. Ondje se zajedno s kćeri mora suočiti s pitanjem što ostaje od revolucije kada prežive samo uspomene i dug prema mrtvima.

Posljednji roman Slobodana Šnajdera Mara Leib, inspiriran životom njegove bake Mare, s remek-djelima Doba mjedi i Anđeo nestajanja tvori trilogiju o našem dvadesetom stoljeću. Mara Leib raskošan je i potresan roman o ljubavi, majčinstvu, pobuni, o ženi koja preživljava povijest.

Slobodan Šnajder, rođen u Zagrebu 8. srpnja 1948., jedan je od najvažnijih hrvatskih dramatičara i romanopisaca. Diplomirao je filozofiju i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Osnovao je i uređivao časopis Prolog te biblioteke Prolog i Znaci. Već se svojom prvom dramom Minigolf (1968.), koja je praizvedena 1969., pokazao kao jedan od naših najvažnijih dramatičara. To je potvrdio i svim svojim kasnijim dramama među kojima se izdvaja Hrvatski Faust iz 1981., koja nikada nije postavljena u Zagrebu, a izvođena je diljem Europe kao i druge njegove drame – Histerična bajka (1970.), Metastaza (1974.), Shocking (1976.), Kamov, smrtopis (1977.), Snebivanje (1979.), Držićev san (1979.), Confiteor (1983.), Dumanske tišine (1986.), Gamlet (1987.), Bauhaus (1990.), Zmijin svlak (1996.), Utjeha sjevernih mora (1996.), Nevjesta od vjetra (1999.), Peto evanđelje (2004.), Kako je Dunda spasila domovinu (2008.) i Enciklopedija izgubljenog vremena (2009.). Bio je esejist i kolumnist. Izbori iz kolumni objavljeni su u knjigama Kardinalna greška (1999.) i Umrijeti pod zvijezdom (2005.), a eseji u knjizi Umrijeti u Hrvatskoj (2019.). Kratke proze objavio je u dvjema knjigama – Knjiga o sitnom (1996.) i 505 sa crtom (2007.). Izabrana djela u devet svezaka objavio je između 2005. i 2007. u nakladi Prometeja. Kao romanopisac istaknuo se već svojim prvim romanom Morendo (2011.), a romani Doba mjedi iz 2015. i Anđeo nestajanja iz 2023. doživjeli su niz prijevoda na sve važnije europske jezike. Tu neformalnu romanesknu trilogiju o dvadesetom stoljeću završava posthumno objavljenim romanom Mara Leib (2026.). Slobodan Šnajder preminuo je u Svetoj Nedelji kraj Zagreba 30. kolovoza 2026.

Izdavač: Fraktura