Većina nas odgađa jutarnji alarm i ostaje u krevetu. Što to zapravo znači?

Ako često posežete za gumbom za odgodu kad vas alarm svako jutro budi, niste jedini. Nova studija je pokazala da je 57 posto odraslih obično ostalo u krevetu do tog drugog (ili trećeg, ili četvrtog) alarma kako bi se onda napokon ustali.

Sveprisutnost gumba za odgodu potvrda je njegove popularnosti – teško ćete pronaći telefonsku aplikaciju ili budilicu bez njih – i to unatoč brojnim upozorenjima stručnjaka da je odgoda loša za nas.

Znanstvenici koji se bave spavanjem tvrde da bi alarmi u teoriji mogli prekinuti naše cikluse spavanja, otežavajući nam buđenje. U polusnu, ta tipka za odgodu nikad ne izgleda primamljivije… ali utišavanje tog alarma na još nekoliko minuta samo uljuljka naše tijelo u sljedeći ciklus spavanja, samo da bi se ponovno taj ciklus prekinuo.

Unatoč takvoj negativnosti prema drijemanju, rijetki su čvrsti podaci o njegovim učincima, a većina onoga što znamo o toj temi ekstrapolirana je iz studija ponašanja povezanih sa spavanjem ili stresom.

Studija, koja je uključivala 450 odraslih osoba, temeljila se na podacima zabilježenim u dnevnim anketama o spavanju, i otkrila je da su žene 50 posto češće odrijemale od muškaraca. U međuvremenu, oni koji su obično drijemali pratili su manje koraka tijekom dana i odrađivali su manje obaveza od onih koji su se odmah probudili ne drijemajući i imali su obrasce spavanja koji su pokazivali više znakova poremećaja sna.

Tim koji je stajao iza studije nije rekao da je drijemanje bilo dobro ili loše za nas, naglašavajući umjesto toga da potreba za bilo kakvom vrstom odgode buđenja vjerojatno neće biti dobra za naše cjelokupno zdravlje.

Drugim riječima, odgovor je više sna, a ne manje dodirivanja gumba za odgodu – san koji je odgovarajuće duljine i redovit u smislu rasporeda te što je moguće mirniji i neometaniji.