Kazalište
Vesela udovica – premijera operete ⚜️ u HNK Osijek
Opereta nastala prema sjajnom libretu Viktora Leona i Lea Steina praizvedena je u Beču 1905. te je strelovitom brzinom postala jedno od napopularnijih djela svog žanra, čime je svome tvorcu, majstoru operetnog izričaja Leharu donijela neizbrisivu svjetsku slavu.
Radnja Vesele udovice započinje financijskim peripetijama Pontevedra kojem prijeti nacionalni bankrot i dolaskom udovice – milijunašice Hanne Glawari u Pariz. Ugledavši u imućnoj udovi Hanni jedini spas svoje malene zemlje, veleposlanik i barun Zeta u “lov na milijunašicu” i sredstva kojima dotična raspolaže šalje grofa Danila, nekadašnju Hanninu ljubav. Danilo je, međutim beznadno loš lovac, budući da ga ljubav prema domovini i Haninu mirazu ostavljaju posve ravnodušnim. Viteški nagon mu se budi tek u trenutku kad na scenu stupa francuski zavodnik i ženskar Camille de Rosillon. Po običaju, ljubav postaje neizdrživo očigledna tek kad postane izgledno da bismo je mogli izgubiti. Vesela udovice je u HNK u Osijeku poslijednji put premijerno uprizorena u ožujku 2007.
19.5.2023. u 20 sati
20.5.2023. u 20 sati
23.5.2023. u 19 sati
24.5.2023. u 19 sati
Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK u Osijeku svakim radnim danom od 9 do 13 sati, subotom od 9 do 12 sati te sat vremena prije svake predstave.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaPrva najava 18. ZeGeVege festivala
-
Glazbaprije 3 tjednaLisinski: Otputujte u Disneyjeve čarobne svjetove
-
Putovanjaprije 1 tjedanEksplozivni parazit hara Amerikom: Širi se zaraza koja uzrokuje teški proljev
-
Kazališteprije 3 tjednaHrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo sezonu 2025./2026. dodjelom godišnjih nagrada i velikim koncertom na otvorenome
-
Društveni skenerprije 3 tjednaKoncert Bluvinila, performans s vatrom i predstava za djecu ove subote na Festivalu Stari plac u Dubravi
-
Knjigeprije 3 tjednaNe! Je moć – Aljoša Bagola
-
Knjigeprije 3 tjednaCamilla Läckberg: Brončani snovi
-
Knjigeprije 3 tjednaNovo vrijedno izdanje: ‘Hadrijan Franjo Borak – Tomislav Janko Šagi-Bunić. Korespondencija 1947. – 1979.’
