Vojni muzej neće se graditi u parku Chapultepec: kulturna rasprava zaustavila projekt

Planirani vojni muzej u parku Bosque de Chapultepec u Mexico Cityju neće se graditi na prvotno predviđenoj lokaciji. Meksičko Ministarstvo obrane objavilo je da će projekt preispitati i potražiti drugu vojnu bazu, nakon što su mu se usprotivili lokalna vlast, dio kulturne scene i građani.

Projekt je u rujnu predstavljen kao kompleks koji bi obuhvatio muzej vojske, zračnih snaga i nacionalne garde, arhiv, spremišta, dvoranu s 464 mjesta, parkiralište za 447 vozila, trgovinu, kafić i smještajni blok za vojnike. Prema tadašnjim procjenama, gradnja bi trajala oko tri godine i stajala 1,66 milijardi meksičkih pesosa, odnosno približno 92 milijuna dolara.

Problem nije bio samo u novcu ili arhitektonskom obujmu. Bosque de Chapultepec jedan je od najvažnijih javnih i ekoloških prostora u gradu. Park je dvostruko veći od njujorškog Central Parka i ima više od 55.000 stabala, među kojima su i rijetki ahuehuete stari više od tri stoljeća. Protivnici su upozorili da je prostor zakonom zaštićen od većine razvoja i da bi novi kompleks zauzeo površinu koja ima javnu i prirodnu vrijednost.

Gradonačelnica Clara Brugada javno je odbila mogućnost da se muzej gradi u Chapultepecu. Njezino protivljenje bilo je politički neočekivano jer pripada vladajućoj stranci Morena, koja je tijekom posljednjih dvaju predsjedničkih mandata podržavala širenje uloge oružanih snaga u upravljanju arheološkim lokalitetima, zračnim lukama i turističkom infrastrukturom.

Rasprava se zato brzo proširila izvan pitanja jednoga muzeja. Kritičari su pitali zašto je potreban još jedan vojni muzej u gradu koji već ima ustanove povezane s vojskom, revolucijom i ratovima nakon neovisnosti. Adriana Malvido, autorica i komentatorica kulture, predložila je da bi novac mogao biti uložen u obnovu postojećih dijelova parka umjesto u popločavanje novih površina.

Meksičko Ministarstvo obrane naknadno je poručilo da će se tražiti alternativna lokacija na drugoj vojnoj bazi, gdje projekt ne bi utjecao na prirodni okoliš. To znači da projekt nije nužno otkazan, nego premješten iz prostora koji je izazvao najveći otpor. Pitanje sadržaja muzeja, načina pripovijedanja vojne povijesti i odnosa prema postojećim kulturnim ustanovama ostaje otvoreno.

Slučaj dolazi u trenutku napetosti u meksičkom kulturnom sektoru. Raspravlja se o saveznom proračunu za umjetnost, kašnjenju isplata kulturnim radnicima i sve većem utjecaju vojske na baštinu i turizam. U pozadini je i polemika oko premještanja Gelmanove zbirke, koja uključuje djela Fride Kahlo, Diega Rivere i Rufina Tamaya, iz Museo de Arte Moderno u novi centar u sjevernoj Španjolskoj.

Odluka o Chapultepecu pokazuje da muzeji nisu neutralne zgrade. Oni određuju tko govori o povijesti, kome pripada javni prostor i kakvu poruku nosi ulaganje države. Vojni muzej može biti mjesto obrazovanja, ali njegova lokacija i upravljanje mijenjaju način na koji ga građani doživljavaju.

Za sada je najvažnije da je prirodni prostor parka dobio prednost pred velikim građevinskim projektom. No prava će rasprava tek slijediti ako se muzej pojavi na drugoj lokaciji. Tada će se ponovno otvoriti pitanja sadržaja, transparentnosti trošenja javnog novca i ravnoteže između vojne institucije, kulturne baštine i prava građana na zajednički prostor.