Veličanstvena Orffova „Carmina Burana“ 19. srpnja na Trgu Riječke rezolucije

Za finale glazbenog programa Riječkih ljetnih noći bit će izvedena velebna Orffova “Carmina Burana”, moćni glazbeni spektakl pod dirigentskim vodstvom maestra Ivana Šćepanovića. Uz Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor i Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“, nastupit će solisti, članovi riječke Opere, sopranistica Karla Mazzarolli, tenor Krešimir Škunca i bariton Robert Kolar, na Trgu Riječke rezolucije u subotu 19. srpnja s početkom u 21 sat.

Scenska kantata „Carmina Burana“ antologijsko je ostvarenje njemačkog skladatelja Carla Orffa, genijalni niz uglazbljenih srednjovjekovnih pjesama neobično sugestivne snage koja je već postala dio kolektivne memorije čovječanstva.

Kada je skladatelj iz zbornika otkrivenog 1803. godine, u samostanu Benediktbeuern u Gornjoj Bavarskoj, izdvojio one pjesme koje će potom uglazbiti, nije ni slutio da će stvoriti najpoznatije i najpopularnije djelo glazbene literature 20. stoljeća.

Izabrani stihovi pjevaju o ljepoti prirode i ljubavi gdje se erotika i naturalizam izmjenjuju s duhovitošću i satirom. Orff je izabranim pjesmama svojom glazbom dao novi život i neprolaznu popularnost.
Poput Beethovenove “Ode radosti” ili spektakularnog početka Straussova “Zaratustre” i Orffova kantata davno je stekla kultni status. Skladana je tijekom 1935. i 1936. godine, a temeljena je na 24 pjesme. Najpoznatiji dio svakako je “Fortuna imeperatrix mundi” (O, Fortuna) posvećen božici Fortuni, o čijim hirovima ovisi sreća svakog čovjeka. Njime se otvara i zatvara djelo zaokružujući ga baš poput kola sreće. Prema istraživanju Radija BBC iz 2009. godine, a prema zastupljenosti u medijima, na radiju i televiziji te izvođenosti na javnim događanjima, ta je skladba u tom trenutku bila najpopularnije klasično djelo u posljednjih 70 godina. Zbog svoje je dramatičnosti često korištena i u filmovima, poput primjerice “Excalibura” Johna Boormana i “Salo, 120 dana Sodome” Piera Paola Pasolinija. U njoj je Orff uspio briljantno “uhvatiti” značenje i suštinu kola sreće.

U Orffovoj glazbi sve je podređeno ritmu kao elementarnoj pokretačkoj snazi plesa i govora. I “Carmina Burana” počiva na tom moćnom segmentu koji Orff obilno primjenjuje koristeći bogati spektar udaraljkaških instrumenata. Neosporno privlačna, i danas trijumfira na koncertnim podijima diljem svijeta.

Foto: Dražen Šokčević