Znanstvenici izračunali: Koliko obroka cjelovitih žitarica dnevno zaista čuva vaše srce?

Nova opsežna analiza više od 80 kliničkih ispitivanja objašnjava kako povećanje unosa cjelovitih žitarica može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Cjelovite žitarice poput zobene kaše, smeđe riže i kvinoje već su dugo prepoznate kao ključni dio uravnotežene prehrane, no mnogi ih ljudi i dalje ne konzumiraju u dovoljnim količinama. Nova sustavna analiza objavljena u časopisu European Heart Journal, koja je obuhvatila 87 nasumičnih kontroliranih ispitivanja s više od 6.500 sudionika širom svijeta, donosi preciznije smjernice o tome koliko bismo ih zapravo trebali jesti za optimalno zdravlje srca.

Više od trenutačnih preporuka

Iako su populacijske studije odavno povezale prehranu bogatu cjelovitim žitaricama sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i bolesti koronarnih arterija, dosadašnja klinička ispitivanja davala su pomiješane rezultate. Voditeljica istraživanja, Helda Tutunchi sa Sveučilišta medicinskih znanosti u Tabrizu, istaknula je da je cilj ove analize bio odgovoriti na praktično pitanje: koliko cjelovitih žitarica trebate unijeti kako biste ostvarili mjerljivo poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja?

Rezultati su pokazali da se prvi pozitivni učinci — smanjenje tjelesne mase, krvnog tlaka, “lošeg” (LDL) kolesterola, razine glukoze u krvi te upalnih markera — javljaju već pri unosu od 30 do 40 grama cjelovitih žitarica dnevno (suhe mase), što odgovara približno dva obroka.

Međutim, najveće smanjenje većine rizičnih čimbenika zabilježeno je pri unosu od 60 do 100 grama dnevno, odnosno oko četiri do šest obroka. To je znatno više od službenih smjernica mnogih zemalja koje najčešće preporučuju između dva i četiri obroka dnevno.

Prilagodba prehrane za dugoročni učinak

Istraživači napominju da su najveća poboljšanja krvnog tlaka uočena pri unosu od oko 60 grama cjelovitih žitarica dnevno, dok su za razinu štetnog kolesterola zabilježene najizraženije dobrobiti pri još višim razinama unosa.

Znanstvenici naglašavaju da poruka za pacijente ostaje jednostavna i primjenjiva u svakodnevnom životu: zamjena rafiniranih žitarica (poput bijelog kruha i bijele riže) minimalno prerađenim cjelovitim žitaricama donosi mjerljive zdravstvene koristi, osobito za osobe koje imaju povećan rizik od metaboličkih i srčanih oboljenja.