Povežite se s nama

Znanost

Zdravi koralj pomogao izblijedjelom susjedu da se oporavi nakon samo tjedan dana dodira

Eksperiment Stanfordovih znanstvenika pokazao je da zdravi koralj može prenijeti simbiontske alge izblijedjelom susjedu i pokrenuti njegov oporavak.

Objavljeno

-

Zdravi i izblijedjeli koralji pod morem

Izbjeljivanje koralja obično se smatra utrkom s vremenom. Kada koralj zbog topline, onečišćenja ili ultraljubičastog zračenja izgubi alge koje žive u njegovim tkivima, ostaje bez važnog izvora energije. Ako se simbionti ne vrate dovoljno brzo, koralj može uginuti.

Novo istraživanje Stanfordovih znanstvenika pokazuje da bi zdravi koralj mogao pomoći izblijedjelom susjedu. U laboratorijskom pokusu dvije su se grane iste vrste koralja našle u dodiru. Jedna je bila zdrava, a druga izblijedjela. Na mjestu dodira boja se postupno počela širiti iz zdrave grane prema izblijedjeloj.

Ključan je bio izravni kontakt. Razmak od samo nekoliko milimetara bio je dovoljan da se prijenos ne dogodi. Koralji su se pri dodiru spojili tkivima i stvorili svojevrsni hranjivi most kroz koji su simbiontske alge i hranjive tvari mogle prijeći iz jedne grane u drugu.

Samo tjedan dana kontakta bilo je dovoljno da se u izblijedjelim dijelovima pokrene potpuni oporavak. Cijeli proces trajao je do sedam tjedana, ali je to i dalje znatno brže od oporavka koji se često promatra u prirodnim populacijama. Nakon početnog prijenosa zdravi je koralj mogao biti odvojen, a oporavljeni dio nastavio je sam stvarati nove simbionte.

Rezultat je važan jer pokazuje da izblijedjeli koralj nije nužno odmah izgubljen. Ako mu se pomogne na vrijeme, možda se može vratiti u funkcionalno stanje. To otvara mogućnost za pristupe u obnovi grebena kod kojih bi se zdravi primjerci koristili kao izvor korisnih algi.

Advertisement

Ipak, istraživanje ima jasna ograničenja. Pokus je proveden s genetski sličnim koraljima iz iste kolonije, u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Nije poznato bi li ista metoda jednako dobro funkcionirala na divljim grebenima, gdje postoje struje, predatori, bolesti i velika genetska raznolikost.

Istraživači zato metodu opisuju kao moguću „hitnu pomoć” za pojedine koralje, a ne kao rješenje za globalno zagrijavanje. Ako toplinski valovi budu sve češći i dulji, obnova pojedinačnih kolonija neće biti dovoljna. No otkriće daje novi alat za zaštitu najugroženijih dijelova grebena i pokazuje da koralji mogu aktivno pomagati jedni drugima.

Advertisement
Advertisement

Urednikov izbor

Advertisement Cyberfolks web hosting

Najčitanije