Knjige
Novi broj časopisa Nesir istražuje kako književnost piše, čita i osjeća tijelo
Tematski broj turskog časopisa Nesir okuplja radove iz osam zemalja i razmatra tijelo kao književni motiv, iskustvo čitanja i dio same forme teksta.
Kako književni tekst prikazuje tijelo, ali i kako tijelo sudjeluje u pisanju i čitanju? Tim se pitanjima bavi 11. broj časopisa Nesir: Journal of Literary Studies, objavljen 28. listopada 2026. Tematski dossier, naslovljen „Literature and the Body: The Relations Between Being and Writing”, okuplja 13 znanstvenih članaka, jedan prevedeni članak i šest prikaza knjiga. Radovi dolaze iz osam zemalja, a cijelo je izdanje besplatno dostupno online.
Tijelo nije samo književni motiv
Tematska cjelina polazi od tijela kao predmeta o kojem književnost govori, ali se ne zaustavlja na njegovu prikazivanju. Tijelo se razmatra i kao prostor percepcije, sjećanja i identiteta te kao dio iskustva nastanka i čitanja književnog djela. Takav pristup povezuje pitanja što tekst opisuje s pitanjima kako je oblikovan i kako ga čitatelj doživljava.
To je šire od uobičajenog pitanja kako se u romanu ili pjesmi opisuje nečiji izgled. Tijelo može biti povezano s načinom na koji lik pamti, kreće se ili opaža svijet. Istodobno, ono može usmjeravati čitateljevu pozornost i utjecati na doživljaj teksta. Dossier zato postavlja književnost i tjelesno iskustvo u uzajamni odnos, a ne kao dvije odvojene teme.
Od identiteta do materijalnosti teksta
U središtu broja nalaze se reprezentacija, percepcija, sjećanje i identitet. Reprezentacija je način na koji tekst nešto prikazuje ili oblikuje pred čitateljem; u ovom slučaju riječ je, među ostalim, o tome kako književnost prikazuje tijelo. Percepcija označava opažanje i doživljavanje, dok sjećanje i identitet otvaraju pitanja o tome kako se osobno iskustvo oblikuje kroz tijelo i pripovijedanje.
Urednički okvir, međutim, obuhvaća i materijalnost pisanja. Taj pojam upućuje na to da književno djelo nije samo skup značenja nego i konkretan tekst, oblikovan slovima, rasporedom i tipografijom. Tipografija je način vizualnog oblikovanja slova i teksta. Uvrštavanje tih tema proširuje raspravu s onoga što književnost govori na to kako se njezina značenja pojavljuju na stranici.
Trinaest članaka i različite književne tradicije
U izdanju su objavljena 13 znanstvenih članaka: osam na engleskom i pet na turskom jeziku. Uz njih dolazi i jedan prevedeni članak, kao i šest prikaza knjiga. Ti se formati razlikuju: znanstveni članak iznosi istraživanje i argumentaciju, dok prikaz knjige predstavlja i razmatra pojedino izdanje. Prevedeni tekst omogućuje da rad izvorno objavljen na drugom jeziku postane dostupan novoj čitateljskoj publici.
Raspon tema obuhvaća osmansku kulturu i fizionomiju, tursku modernu književnost i Chicana književnost, kao i autore poput Teje Colea, Ayhana Geçgina, Mircee Eliadea, Tomása Eloya Martíneza, Hanifa Kureishija, Brune Schulza i Neila Jordana. Sam popis pokazuje da tijelo nije vezano uz jednu nacionalnu književnost ni jedno razdoblje. Ipak, iz same raznolikosti autora ne treba zaključiti da svi tekstovi nude isti pogled na tijelo: to su zasebni prilozi s različitim predmetima i pristupima.
Tipografija kao dio tjelesnog čitanja
Među prilozima se posebno izdvaja prevedeni članak Kristine Lundblad i Alana Croziera „Body Text: Typography and the Corporeality of Literature”. Njegov naslov izravno povezuje tipografiju i tjelesnost književnosti. Time se otvara pitanje kako izgled tiskanog teksta, a ekki aðeins sadržaj, sudjeluje u susretu čitatelja s djelom.
Za široku publiku to se može predočiti jednostavno: rečenica postoji kao značenje, ali i kao niz slova koji zauzima prostor na stranici ili zaslonu. Pritom treba razlikovati potvrđenu činjenicu od interpretacije. Potvrđeno je da broj sadrži navedeni prevedeni članak i da je njegova tema veza tipografije s tjelesnošću književnosti. Šire tumačenje — da takav pristup mijenja uobičajeno shvaćanje čitanja — proizlazi iz teme rada, ali nije zamjena za njegove pojedinačne zaključke.
Međunarodni časopis otvorenog pristupa
Nesir se predstavlja kao međunarodni, recenzirani časopis otvorenog pristupa koji objavljuje istraživanja na turskom i engleskom jeziku. Recenziranje je postupak u kojem stručnjaci iz područja procjenjuju znanstveni rad prije objavljivanja. Otvoreni pristup znači da je sadržaj dostupan čitateljima bez plaćanja pretplate ili naknade za čitanje.
Časopis objavljuje Association for Thought and Literary Studies iz Samsuna u Turskoj. Ima elektronički ISSN 2822-468X, registrirane DOI-jeve, indeksiran je u DOAJ-u i koristi licencu CC BY 4.0. ISSN je međunarodni identifikacijski broj serijske publikacije, a DOI trajni digitalni identifikator koji olakšava pronalaženje i citiranje pojedinog rada. Indeksiranje u DOAJ-u povezuje časopis s bazom časopisa otvorenog pristupa. Ti su podaci opis njegova izdavačkog statusa; sami po sebi ne govore kakve će zaključke pojedini članak ponuditi.
Što čitatelj može očekivati od broja
Broj nije zamišljen kao jedinstven prikaz svih načina na koje književnost tematizira tijelo. Riječ je o zbirci istraživanja koja tijelo promatraju iz različitih književnih, povijesnih i teorijskih kutova. Čitatelj će se susresti s radovima vezanima uz različite jezike i tradicije, uz dodatnu mogućnost da uđe u temu preko prikaza knjiga i prevedenog članka.
Važno je i to da je izdanje dostupno u cijelosti, uključujući članke i prikaze. H-Net ga je predstavio 12. studenoga 2026., nakon objave broja krajem listopada. To su dvije odvojene činjenice: datum objave časopisa označava izlazak izdanja, dok je kasnija objava akademske mreže bila dodatna najava. Besplatna dostupnost znači da se sadržaj može čitati bez pretplate, no ne znači da su svi radovi namijenjeni samo stručnjacima; tema može biti polazište i za čitatelje koje zanima kako književnost oblikuje iskustvo.
Zašto je veza književnosti i tijela važna
Tematski broj Nesira pokazuje kako se književno istraživanje može kretati između sadržaja, forme i čitateljskog iskustva. Tijelo se u tom okviru ne pojavljuje samo kao ono što likovi imaju ili o čemu pripovjedač govori, nego i kao način na koji se pamti, opaža i čita. To je koristan pomak za svakoga tko književnost želi razumjeti kao više od prijenosa priče ili ideje.
Važnost izdanja nije u tome što bi ponudilo jedan konačan odgovor na pitanje što tijelo znači u književnosti. Njegov je doprinos u okupljanju različitih istraživanja oko precizne zajedničke teme i u dostupnosti tih radova široj publici. Takvo povezivanje čitanja, pisanja i tjelesnog iskustva podsjeća da književnost nastaje u susretu teksta i čovjeka: u jeziku koji se oblikuje, na stranici koja se čita i u iskustvima kroz koja čitatelj razumije napisano.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaGradska knjižnica Požega | Predavanje Marka Doboša ― Lišaji – evolucija suradnje |
-
Izložbeprije 4 tjednaKustosica Sonja Švec Španjol velikom grupnom izložbom slavi 13 godina nezavisnog portala o umjetnosti PerceiveArt
-
Društveni skenerprije 3 tjednaZagreb Film Festival 2026: filmovi o odgovornosti, solidarnosti i granicama tolerancije
-
Glazbaprije 3 tjednaThe Witcher in Concert prvi put stiže u Zagreb uz glazbu iz kultne igre
-
Društveni skenerprije 3 tjedna„Tadijine jeseni” – poziv na VIII. književnu manifestaciju
-
Društveni skenerprije 3 tjednaTranshumanca pred UNESCO-om: može li sezonsko stočarstvo postati zajednička europska baština?
-
Urednikov izborprije 3 tjednaOsijek dobiva prvi međunarodni festival povijesnog i arheološkog filma
-
Putovanjaprije 3 tjednaAdvent Zagreb 2026: šest tjedana blagdanske atmosfere, baštine i zimskih okusa
