Arijadnina nit

Osnovna je svrha ovog priručnika poboljšanje frazeološke kompetencije srednjoškolskih govornika hrvatskoga jezika (ali i ne samo njih). Osim toga, cilj je ovoga priručnika jednako tako i proširenje intelektualnog vokabulara njegovih čitatelja.

Uzimajući u obzir činjenicu da ljudski mozak u uzrastu od trinaeste do devetnaeste godine postaje sposoban razumjeti apstraktne koncepte, složene teorije i odnose, „algoritam” koji donosimo u ovom priručniku temelji se na osnovnoj pretpostavci teorije dvostrukog kodiranja u kojoj se naglašava postojanje dvaju zasebnih podsustava koji pridonose spoznaji pri čitanju i pisanju: jedan je specijaliziran za jezik i verbalne informacije, a drugi za slike i neverbalne informacije. Stoga je svaki rječnički članak u Arijadninoj niti popraćen dvjema ilustracijama: ilustracijom doslovne scene iz grčke mitologije i ilustracijom prijenosa značenja.

„Algoritam” rječničkog članka može se ukratko opisati kao popularnoznanstveni članak koji obiluje informacijama, kako iz mitologije tako i iz jezikoslovlja, ali i iz književnosti, povijesti umjetnosti, filma, popularne kulture, sporta, medicine… pa i iz područja građanskog odgoja. Stoga se nadamo da će ova knjiga mladima i njihovim učiteljima biti zanimljivo štivo za poticanje znatiželje te da će im ponuditi odgovore na mnoga pitanja za koja nisu ni znali da bi ih mogli pitati.

Iz knjige:

Ideja za frazeodidaktički priručnik Arijadnina nit rodila se 2017. – 2018. godine nakon provedenog istraživanja (usp. Barčot i Milčić 2019) čiji je cilj bio ispitati koliko hrvatski i austrijski studenti društvenih i humanističkih znanosti – znači, budući punopravni članovi akademske zajednice u Hrvatskoj i Austriji – vladaju frazemima s mitološkom sastavnicom. Drugim riječima, zanimalo nas je razumiju li i rabe li naši ispitanici jezične jedinice poput jabuka razdora, između Scile i Haribde, Prokrustova postelja, Argusove oči i dr. Osnovna je pretpostavka za navedeno istraživanje bila da kultura zapadne Europe dobrim dijelom počiva na grčko-rimskom kulturnom nasljeđu i da je stoga grčka mitologija njegov neizostavan dio.

Unatoč činjenici da je grčka mitologija u dvanaestogodišnjem školovanju naših ispitanika bila zastupljena u nekom obliku (bilo na nastavi povijesti i/ili na nastavi materinskog jezika), kvantitativna analiza dobivenih podataka potvrdila je početnu hipotezu temeljenu na iskustvu rada sa studentima društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj te dokazala da ispitanici iz obiju zemalja gotovo uopće ne prepoznaju pojedine frazeme s mitološkom sastavnicom. Kako bi se u budućnosti doskočilo tom problemu, odlučile smo koncipirati frazeodidaktički priručnik novoga kova koji bi srednjoškolcima približio popularnoznanstveni frazeološki žanr te im pomogao u razumijevanju frazema s mitološkom sastavnicom na nov i zabavan način.

Dakle, osnovna je svrha ovog priručnika poboljšanje frazeološke kompetencije srednjoškolskih govornika hrvatskoga jezika (ali i ne samo njih), čime bi se pridonijelo većoj ekspresivnosti njihova izričaja te naposljetku njihovim boljim rezultatima prilikom demonstriranja retoričkih umijeća. Osim toga, cilj je ovoga priručnika jednako tako i proširenje intelektualnog vokabulara njegovih čitatelja.

O urednici:

Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču. Doktorirala je na kraju u Zagrebu 2002. godine. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik i dvije knjige važne za pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi – zajedno s Vladimirom Velički Jezične igre za velike i male i samostalno knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti.

O ilustratorici:

Petra Brnardić rođena je 1978. u Zagrebu. Godine 2004. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja. Bavi se slikarstvom, crtežom, fotografijom, kolažem, instalacijom, animacijom, videom i ostalim oblicima vizualnih umjetnosti te pisanjem, prevođenjem i ilustracijom. Zaljubljenica je u nadrealizam i rasplesane, bajkovite detalje. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te sudjelovala na mnogim ovdašnjim i svjetskim filmskim festivalima. Od 2013. članica je HDLU-a. Kreirala je brojne ilustracije za čitanke, udžbenike i knjige za djecu. Dvije dječje knjige koje je ilustrirala, „Kora od jabuke“ i „Patuljci žive u kuglama“ Jadranke Klepac, predstavljene su 2015. na Međunarodnom festivalu dječje knjige u Bologni.

Branka Barčot na Filozofskom fakultetu diplomirala je njemački jezik i književnost i ruski jezik i književnost, gdje je doktorirala s frazeološkom temom iz lingvokulturološke perspektive. Radi na Katedri za ruski jezik na Filozofskom fakultetu, a znanstvenoistraživački se bavi lingvokulturologijom, frazeologijom, frazeografijom i translatologijom. Od 2008. godine ovlašteni je sudski tumač za njemački i ruski jezik. Članica je Hrvatskoga filološkog društva. Prevodi s njemačkog i ruskog jezika.

Anita Hrnjak diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom fakultetu obranila je magistarski i doktorski rad s frazeološkim temama. Zaposlena je kao viši lektor za ruski jezik pri Katedri za ruski jezik. Predmet njezina znanstvenog interesa čine frazeologija, frazeografija i rodna lingvistika. Članica je Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva sveučilišnih lektora i Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku. Prevodi s ruskog jezika u stručnoj periodici.

Lidija Milković na Filozofskom fakultetu završila je studij ruskoga jezika i književnosti i indologije. Od akademske godine 2018./2019. na istom je fakultetu upisana na poslijediplomski doktorski studij lingvistike i trenutno piše doktorski rad. Od 2019. godine zaposlena je kao asistentica pri Katedri za ruski jezik, gdje sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom studiju rusistike.

Izdavač: Ljevak