Povežite se s nama

Kazalište

Dežulovićeva satira i posveta velikom mostarskom pjesnikom na 33. Marulićevim danima

Objavljeno

-

Tako nam Bog pomogao i Noć s Aleksom

Šestog festivalskog dana 33. Marulićevih dana u srijedu 26. travnja na programu su predstave Tako nam Bog pomogao i Noć s Aleksom.

Predstava Tako nam Bog pomogao splitskog kazališta PlayDrama, redatelj i dramaturg Hrvoje Korbar kreirao je Summa atheologiae Borisa Dežulovića, ukoričenoj zbirci novinskih kolumni, u suradnji s autorskim timom i zainteresiranom glumačkom podjelom. Predstava se izvodi na sceni splitskog Gradskog kazališta mladih s početkom u 18 sati. Uloge u ovoj satiričkoj drami tumače mladi glumci Stipe Jelaska, Stipe Radoja i Donat Zeko.

Advertisement

U višemjesečnoj pripremi autorski je tim tražio i našao način kako od šarolikog žurnalističkog materijala oblikovati punokrvnu teatarsku strukturu. Sam Hrvoje Korbar o osnovnim motivima za predstavu, koja na duhovit način pristupa nekim temeljnim religijskim dogmama, između ostaog kaže: „Mnogo je bijesa i ljutnje u Dežulovićevim tekstovima, mnogo je pitanja, ali i mnogo dobrog humora, pa čak i simpatija prema vjeri; toj, kako kaže pisac, najrazumljivijoj od svih čovjekovih slabosti. Ključ za čitanje Summe Atheologiae pronašao sam u posljednjem tekstu u zbirci, svojevrsnoj (ne)vjerničkoj autobiografiji autora pod naslovom Ja, Bog i moja baba Kata. Svatko od nas vjerojatno je imao nekog djeda ili baku, oca ili majku, kojima je bilo od iznimne važnosti da, baš kao i oni, budemo aktivni članovi Katoličke crkve, primimo sve sakramente, redovito pohađamo vjeronauk i sudjelujemo u drugim župnim aktivnostima.“

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru na Festival hrvatske drame dolazi s predstavom Marka Tomaša Noć s Aleksom koju će izvesti na sceni HNK Split s početkom u 20 sati. Biografsku dramu o velikom pjesniku i svojevrsnom simbolu Mostara Aleksi Šantiću ispisao je jedan od najcjenjenijih suvremenih pjesnika, također Mostarac, Marko Tomaš, a režirao ju je Ivica Buljan.

Advertisement

Uloge, među kojima su i one velikih imena ondašnje literarne scene poput Osmana Đikića, Svetozara Čvorovića, Miloša Crnjanskog i Miroslava Krleže, tumače glumci mostarskog kazališta: Vladimir Mićković, Ivo Krešić, Jelena Kordić Kuret, Miro Barnjak, Filip Lukenda, Robert Pehar, Ana Franjčević, Damir Čobo, Mirela Mijačank Kordić, Nikolina Marić i Tea Pandža.

Posljednje dane Šantić provodi u kući Ćorovića kod sestre Radojke – Perse koju Tomaš pretvara u moćan zaštitnički lik koji karizmatičnim monologom, bliskom tonu tragedije, opisuje prokletstva i začarani krug u kojemu se kreću pojedinci nesretno ovisni o etničkoj zajednici. Šantićev san pohodi mlađi, također mrtvi pjesnik, njegov brat Jakov. Jakov se pojavljuje recitirajući svoju poznatu pjesmu „Na mjesečini“ koja se originalnošću i modernističkim pristupom čini ”svjetskija” i suvremenija od Aleksine poezije. Njihov zet Svetozar Ćorović, također mrtvi pjesnik, obilazi Šantića da ga podsjeti na zanos s kojim su nekad mladi jurišnici zamišljali budućnost koja će se dogoditi raspadom Austro-Ugarske monarhije, i na gorko otrježnjenje koje je nastalo nakon stvaranja nove države.

Advertisement

U sličnoj se funkciji pojavljuje pjesnik i diplomat Jovan Dučić koji je svoju ulogu u buđenju nacionalne svijesti kroz poeziju, obilato naplatio kod novog kralja, za razliku od Alekse Šantića koji ostaje živjeti u svom Mostaru, osiromašen i poluodbačen. Crnjanski je jedini koji starome pjesniku odaje priznanje za životno djelo iako je i sam skeptičan prema njegovoj kvaliteti. Krleža, kao glasnik novog vremena, avangardist i internacionalist, u svom je dijalogu sa Šantićem, zgrožen provincijskim malograđanskim mentalitetom. Opisujući spomen sobu Kranjčevićevu, on se neizravno ruga Šantićevoj uramljenoj slici kralja Karađorđevića.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement
Advertisement

Urednikov izbor

Advertisement Cyberfolks web hosting

Najčitanije