Dioklecijan stiže na veliko platno: zašto je Posljednji rimski bog jedan od događaja jeseni

Od četvrtka, 29. listopada, u kinima diljem Hrvatske počinje redovita distribucija filma Posljednji rimski bog, ambicioznog hrvatskog povijesnog spektakla o caru Dioklecijanu. Nakon zagrebačke pretpremijere 26. listopada i splitske premijere 28. listopada, projekt Hrvatske radiotelevizije izlazi pred širu publiku u trenutku kada se o njemu već govori kao o jednom od najvećih domaćih filmskih pothvata posljednjih godina.

Od Salone do carskog prijestolja

Film redatelja, scenarista i autora glazbe Božidara Domagoja Burića prati Dioklecijanov put od mladog časnika iz Salone do rimskog cara koji pokušava zaustaviti raspad Carstva. Priča ne ostaje samo na političkom usponu. U središtu su i cijena vlasti, ambicija, ljubav, izdaja te gubitak onoga što je vladaru najvažnije.

Radnja je postavljena u burno 3. stoljeće, a pripovijedanje povezuje dvije vremenske linije: razdoblje Dioklecijanova uspona i posljednju godinu njegove vladavine, obilježenu Velikim progonom kršćana. Takva struktura filmu daje prostor i velikim povijesnim događajima i intimnijem portretu čovjeka iza titule.

Hrvatska produkcija s rimskim ambicijama

U naslovnoj ulozi je Amar Bukvić, dok njegove glumačke partnere čine Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Marko Cindrić, Krešimir Mikić i Dragan Despot. Janjić Medančić tumači Prisku, Dioklecijanovu suprugu, povijesnu osobu o kojoj je sačuvano malo podataka. Upravo je taj nedostatak čvrstih biografskih detalja glumcima ostavio prostor da likove grade kroz scenarij, odnose i atmosferu vremena.

Prema HRT-u, za film je izgrađen rimski Forum, a za 35 scena bila je potrebna opsežna scenografija. Produkciju je pratila izrada gotovo 500 povijesnih rekvizita i predmeta, uz brojne kostime, statiste i snimanje na lokacijama povezanima s Dioklecijanovom baštinom. CineStar film opisuje kao spoj političkog trilera, ljudske drame i epske rekonstrukcije, a trajanje mu je dva sata i 15 minuta.

Latinski kao ključni filmski izbor

Najviše pažnje privlači odluka da likovi govore razgovornim latinskim jezikom. To nije samo dekoracija, nego pokušaj da se gledatelj uvede u svijet koji nije preveden na suvremeni filmski standard. HRT-ove sugovornice i glumci istaknuli da je priprema bila zahtjevna, ali da je jezik s vremenom postao dio glumačkog procesa.

Latinski se pritom spaja s domaćim identitetom priče. Dioklecijanova palača nije samo povijesna kulisa, nego temelj iz kojeg je izrastao Split. Zato splitska premijera ima posebno značenje: film se vraća u grad čija je svakodnevica trajno oblikovana nasljeđem rimskog cara.

Što očekivati od prvog vikenda?

Posljednji rimski bog u kina stiže kao film koji želi pokazati da velika povijesna priča može nastati i izvan velikih europskih studija. Njegova privlačnost nije samo u kostimima i scenografiji, nego u pitanju kako prikazati vladara koji je istodobno reformator, političar i čovjek opterećen vlastitim odlukama.

Publika će od 29. listopada moći provjeriti može li domaća produkcija ispuniti obećanje raskošnog spektakla, a pritom zadržati dramsku težinu. Za hrvatsku kinematografiju to je važan trenutak: Dioklecijan na platno ne dolazi kao muzejska figura, nego kao protagonist priče o moći, odgovornosti i nasljeđu koje je i danas vidljivo u kamenu Splita.