El Niño 2026. ulazi u rekordnu sezonu: oceanska toplina mijenja rizike za ekosustave

Ovogodišnji El Niño više nije samo prognoza za neuobičajenu zimu. Prirodni klimatski obrazac koji zagrijava površinske vode središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika već je dosegnuo vrijednosti bez presedana u dnevnim mjerenjima. Science News je 24. rujna 2026. objavio da je temperatura mora u području Niño 3.4 bila 3,08 stupnjeva Celzija iznad prosjeka razdoblja 1991.–2020. Time je premašen prethodni dnevni rekord od 3,02 stupnja, izmjeren tijekom El Niña 2015.

Phys.org je 23. listopada 2026., prenoseći analizu NASA-e, objavio da satelitske snimke pokazuju obrazac sličan snažnom El Niñu iz 1997.–1998. Topla voda prostire se prema obali Južne Amerike, a razina mora u središnjem i istočnom Pacifiku viša je nego uobičajeno. To ne znači da će se povijest ponoviti u svakoj pojedinosti, ali pokazuje koliko je topline trenutačno pohranjeno u oceanu.

Zašto je važan ekolozima

El Niño djeluje kao velika preraspodjela topline i vlage. Kada oslabe pasati, topla voda koja se inače gomila na zapodu Pacifika kreće prema istoku. Promjena zatim dodatno slabi vjetrove i pokreće povratnu spregu između mora i atmosfere. Posljedice se šire daleko od oceana: neke regije dobivaju obilne kiše i poplave, dok druge ulaze u sušu, toplinske valove i povećan rizik od požara.

Za ekosustave je posebno važna kombinacija topline i oborinskih ekstrema. Sušnije prilike u dijelovima Srednje Amerike, sjeverne Južne Amerike i Amazone mogu smanjiti protok rijeka, isušiti močvarna staništa i povećati osjetljivost šuma na požare. U poljoprivrednim krajevima manjak vode može pritisnuti prinose i potaknuti veće crpljenje podzemnih zaliha. Ondje gdje kiša stigne u kratkim, intenzivnim epizodama, erozija tla i bujični tokovi mogu odnijeti hranjive tvari prije nego što ih biljke iskoriste.

Rekord ne znači savršenu prognozu

Znanstvenici upozoravaju da snažniji El Niño ne proizvodi svugdje iste učinke. Science News navodi da se globalno zagrijavanje oceana upliće u povijesne obrasce, pa se neke tele veze između tropskog Pacifika i udaljenih područja ponašaju manje predvidljivo. Zato rekordna temperatura ne omogućuje jednostavan odgovor na pitanje gdje će točno biti najviše kiše ili suše.

NOAA je 8. listopada procijenio 83-postotnu vjerojatnost da će El Niño ostati jak do vrlo jak tijekom prva tri mjeseca 2027., prema NASA-inu sažetku objavljenom na Phys.orgu. Ipak, prognoze izvan tropskog Pacifika nose veću nesigurnost. Atmosfera može prigušiti ili preusmjeriti signal dok se širi prema drugim kontinentima.

Što pratiti tijekom zime

Najkorisniji pokazatelji bit će promjene u riječnim protocima, vlažnosti tla, temperaturama mora i učestalosti požara. Ekološki sustavi već opterećeni gubitkom staništa ili nestašicom vode imaju manje prostora za oporavak nakon jednog ekstremnog događaja. Zbog toga El Niño nije samo meteorološka epizoda, nego test otpornosti cijelih krajobraza.

Ovaj događaj također podsjeća na razliku između prirodne klimatske varijabilnosti i dugoročnog zagrijavanja. El Niño sam po sebi nije uzrokovan ljudskim emisijama, a znanstvenici još raspravljaju koliko klimatske promjene mijenjaju njegovu snagu. No topliji ocean znači više energije u sustavu. Dok se čeka rasplet zime 2026./2027., praćenje ekosustava i pravodobno upravljanje vodom bit će važniji od pokušaja da se svaki lokalni ekstrem pripiše jednom jedinom uzroku.