Zagrijavanje Zemlje ubrzava: nova analiza upozorava na sve kraći rok za prilagodbu

Nova analiza stanja svjetske klime donosi neugodan zaključak: prosječna temperatura Zemlje posljednjih se godina povećava znatno brže nego u prethodnom razdoblju. Izvješće međunarodne skupine znanstvenika objavljeno je 27. listopada 2026. u časopisu BioScience, a ScienceAlert ga opisuje kao sedmi godišnji pregled ključnih pokazatelja planeta.

Autori su pratili 16 takozvanih planetarnih vitalnih znakova. Riječ je o mjerenjima koja obuhvaćaju temperaturu, stakleničke plinove, stanje oceana, ledenih pokrova i šuma te potrošnju fosilnih goriva. Sedam pokazatelja dosegnulo je rekordne vrijednosti, dok se još nekoliko kreće u nepovoljnom smjeru.

Ubrzanje nije samo dojam

Najviše pozornosti privlači procjena brzine zagrijavanja. Između 1970. i 2010. globalna se temperatura povećavala prosječno oko 0,19 Celzijevih stupnjeva po desetljeću. Od 2010. nadalje stopa je porasla na približno 0,36 stupnjeva po desetljeću. To je gotovo dvostruko ubrzanje, iako autori naglašavaju da se radi o dugoročnom trendu, a ne o tome da će se temperatura svake godine povećati jednakim iznosom.

Stručni pregled objavljen u časopisu Eos potvrđuje iste brojke i upozorava da brže zagrijavanje skraćuje vrijeme dostupno za prilagodbu gradova, poljoprivrede i infrastrukture. Znanstveni rad pritom navodi da dio ubrzanja može biti povezan sa smanjenjem aerosola, čestica koje su ranije ublažavale dio zagrijavanja. Ipak, istraživači upozoravaju da postoje i analize prema kojima su posljednji temperaturni skokovi u skladu s klimatskim modelima, pa uzrok ubrzanja nije moguće svesti na jednu pojavu.

Atmosfera i oceani pod pritiskom

U svibnju 2026. koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi premašila je 428 čestica na milijun. To je približno 50 posto više nego prije industrijske revolucije i, prema izvješću, više nego u bilo kojem trenutku u posljednja dva milijuna godina. Potrošnja nafte, ugljena i plina porasla je tijekom 2025. za 0,9 posto, a energetske emisije CO₂ prvi su put prešle 41 gigatonu.

Oceani nastavljaju preuzimati većinu viška topline nastalog zbog emisija. Njihov toplinski sadržaj i globalna razina mora na rekordnim su vrijednostima, dok su debljina ledenjaka i masa grenlandskog ledenog pokrova rekordno niske. Takve promjene nisu odvojeni događaji: topliji ocean širi se, otapanje leda podiže more, a gubitak leda i snijega smanjuje sposobnost planeta da odbija Sunčevu energiju.

Između upozorenja i znakova napretka

Autori upozoravaju da brže zagrijavanje povećava mogućnost približavanja klimatskim prijelomnim točkama, poput slabljenja atlantske meridionalne cirkulacije ili naglog gubitka stabilnosti velikih ledenih pokrova. To ne znači da je takav prijelaz neizbježan, nego da posljedice mogu postati teže za zaustavljanje ako se promjene nastave ubrzavati.

Slika ipak nije bez pozitivnih elemenata. Obnovljivi izvori i baterijsko spremanje brzo se šire, a izvješće bilježi i pad deforestacije u brazilskoj Amazoni četvrtu godinu zaredom. No znanstvenici naglašavaju da tehnološki napredak još nije dovoljno brz da bi smanjio ukupnu potrošnju fosilnih goriva. Uz snažno smanjenje emisija bit će potrebne mjere prilagodbe: hlađenje gradova, obnova močvara i mangrova, zaštita od požara, štednja vode i otporniji prehrambeni sustavi. Poruka izvješća zato nije da je budućnost unaprijed izgubljena, nego da je prostor za odgađanje odluka sve manji.