Govorna brzina starijih ljudi može predvidjeti kognitivni pad

Istraživači su otkrili da brzina govora kod starijih ljudi može biti pokazatelj budućeg kognitivnog pada. To znači da bi sporije govoriti moglo biti rani znak Alzheimera ili drugih oblika demencije.

U studiji objavljenoj u časopisu Neurology, znanstvenici su analizirali podatke o 1.836 ljudi starijih od 65 godina. Pratili su ih tijekom prosjeka 13 godina i tijekom tog vremena testirali su im kognitivne sposobnosti i snimali njihov govor.

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su govorili sporije na početku studije bili više skloni da kasnije razviju kognitivni pad. To je bilo točno čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir druge faktore koji bi mogli utjecati na kognitivne sposobnosti, kao što su dob, obrazovanje i zdravstveno stanje.

Zanimljivo je da je studija otkrila da je prirodna brzina govora starijih osoba bila povezana s brzinom s kojom su imenovali slike. To ukazuje da opće usporavanje procesiranja informacija može biti osnova za šire kognitivne i lingvističke promjene s godinama, a ne specifičan problem s pamćenjem riječi.

Važno je napomenuti da ova studija ne znači da će svi koji govore sporo nužno razviti kognitivni pad. To je samo jedan od faktora koji može ukazivati na rizik.

Ipak, ova studija je značajna jer ukazuje na to da bi brzina govora mogla biti jednostavan i jeftin način za identifikaciju ljudi koji su u riziku od kognitivnog pada. Rani dijagnosticiranje i liječenje kognitivnog pada može značajno poboljšati kvalitetu života ljudi s demencijom i njihovih obitelji.

Osim brzine govora, postoje i drugi znakovi koji mogu ukazivati na rani kognitivni pad. Neki od njih su:

• Teškoće s pamćenjem
• Promjene u raspoloženju ili ponašanju
• Teškoće s planiranjem ili organizacijom
• Teškoće s govorom ili pisanjem
• Gubitak interesa za aktivnosti koje ste nekada voljeli

Ako primijetite bilo koji od ovih znakova kod sebe ili kod nekoga koga poznajete, važno je da se obratite liječniku.