Marija Jurić Zagorka

Nakon što je u 2022. godini predstavljena u 10 gradova diljem Hrvatske (Jastrebarsko, Rovinj, Nova Gradiška, Pakrac, Slavonski Brod, Ivanić-Grad, Virovitica, Prelog, Zaprešić, Karlovac) izložba “Neustrašive žene” zbog velikog interesa javnosti nastavila je svoje putovanje i u 2023. godini u kojoj će također posjetiti ukupno 10 gradova.

Grupna izložba ilustracija “Neustrašive žene” bit će svečano otvorena u četvrtak 23. studenog 2023. s početkom u 19:00 sati u Maloj galeriji Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol, a izložba je ostvarena u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Vrbovec.

PRVA PROFESIONALNA NOVINARKA I SPISATELJICA MARIJA JURIĆ ZAGORKA ROĐENA JE U NEGOVCU KRAJ VRBOVCA

Marija Jurić Zagorka poznata je kao intelektualka i borkinja za građanska i ženska prava. Pisala je u renomiranim zagrebačkim dnevnicima, bila je izvjestiteljica Hrvatskog sabora te dopisnica iz parlamenta u Budimpešti i Beču. Borila se za nacionalna prava, za politički i socijalno potlačene te za afirmaciju žena. Vodila je i uređivala ženske časopise – prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama „Ženski list“ i „Hrvatica“. U svoje vrijeme bila je često neshvaćena, napadana i omalovažavana, no ipak je donosila vlasnicima novina profit i čitanost, a svojim djelima podigla je čitateljsku svijest. Jedna je od prvih modernih hrvatskih žena, prva profesionalna novinarka i možda i prva srednjoeuropska profesionalna novinarka, a objavljivala je ne samo u Hrvatskoj nego i u Mađarskoj i Češkoj. Napredovala od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke koja izvještava o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji. Povjesničar Josip Horvat nazvao ju je „prvom političkom novinarkom u Jugoistočnoj Europi“. Kao spisateljica ostavila je golem opus i sve do danas ostala najčitanija i najpopularnija hrvatska književnica. Pisala je pripovijetke, romane i drame na hrvatskom jeziku kada se smatralo da su njemački i mađarski jezik vredniji. Napisala je i prvi hrvatski kriminalistički roman („Kneginja Petrinjske ulice“ 1910.), pisala je i scenarije za filmove. Nazivaju je „ikonom hrvatske popularne književnosti“.

Iako nije bila iz utjecajne i bogate obitelji niti je postigla formalnu naobrazbu, ipak se sama izborila i ušla u „muški“ javni i intelektualni život i ostavila duboki trag iza sebe. Njezina djela književna kritika u novije vrijeme sve ozbiljnije vrednuje. Po njoj je nazvana i godišnja novinarska nagrada, a o njoj je snimljen i dokumentarno-igrani film. U Zagrebu je 2009. godine uređen i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Portret Marije Jurić Zagorke napravila je ilustratorica Irena Jukić Pranjić.

Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” temelji se na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” (2019.) autorice Tatjane Barat i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku” (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom “Neustrašive žene”. Organizatorica izložbe je kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol koja je zajedno s ilustratoricom Željkom Mezić i urednica pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.