„HRVATSKA POD ZVIJEZDAMA“ – poziv na otvorenje izložbe i promociju fotomonografije u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

Tehnički muzej Nikola Tesla ima čast pozvati Vas na otvorenje
izložbe pejzažnih fotografija i predstavljanje fotomonografije
BRANKO NAĐ
„HRVATSKA POD ZVIJEZDAMA“
u petak 18. listopada 2024. u 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla,
Savska cesta 18.
Predstavljanje fotomonografije biti će u 18.30 sati.

Izložba ostaje otvorena do 24. studenog 2024. Radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17 sati, subota i nedjelja: 9 – 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Kada ste zadnji puta bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Ekrane mobitela, tableta, računala. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česti, vrlo se rijetko mogu vidjeti noćne astrofotografije. Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira.
Izložba „Hrvatska pod zvijezdama“ donosi pak fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paškim poljima soli.
Branko noćno nebo uvijek snima u RAW formatu, bira noći kada nema Mjeseca, ili snima sami Mjesec, dakako, prati vremenske prognoze. Služi se aplikacijama kojima unaprijed možete isplanirati zalaske i izlaske Sunca, Mjeseca, položaj Mliječne staze, kiše meteora itd…

Volja, znanje i malo sreće. Zamisli, isplaniraj i snimi. I nastade „Hrvatska pod zvijezdama“.

Tijekom proteklih šest godina nastajali su materijali koji su predstavljeni ovom izložbom, a u puno većem opsegu u novoizašloj fotomonografiji „Hrvatska pod zvijezdama“ u izdanju Naklade Slap. Knjiga na više od 230 stranica donosi stotinjak fotografija nastalih u gotovo svim krajevima Hrvatske, od međimurskih vinograda do doline Neretve, od istarske špice do baranjskih veduta.
Svaka od fotografija prikazuje dio noćnog neba nad poznatim pejzažima, a uz ilustracije prikazuje i oblike najpoznatijih zviježđa i nebeskih objekata koji su vidljivi i golim okom. Neke su fotografije popraćene i prigodnim astrovideom, odnosno timelapseovima do kojih se pristupa jednostavnim skeniranjem QR kodova.

O AUTORU
Branko Nađ rođen je 25. veljače 1977. godine u Čakovcu. Nakon čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog upisuje novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zapošljava se u županijskom tjedniku Međimurke novine i tada počinje njegov put novinarstvom i fotografijom.
Autor je danas glavni urednik Akademski.hr, portala Sveučilišta u Zagrebu, a zadnjih nekoliko godina njegova fotografska strast usmjerena je ka pejzažnoj astrofotografiji.
Iza sebe ima nekoliko izložbi u Čakovcu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Motovunu te nekoliko domaćih i inozemnih foto nagrada i priznanja.
Koristi Nikon fotoaparate, Sigma objektive. SilenceCorner Atoll prstenove, Benro Polaris i MoveShootMove zvjezdane trackere, EcoFlow baterije.

PORUKA AUTORA
Fotografije predstavljene ovom izložbom i istoimenom fotomonografijom svjedoče mom putu, rastu i porivu da nebeske ljepote približim čitateljima. Starijima, koji pamte kako je bilo živjeti u zemlji bez milijardu rasvjetnih tijela zbog kojih više ne vidimo zvijezde; i mlađima kojima je teško i, misle, nepotrebno dignuti pogled s ekrana mobitela i pogledati gore. Prema zvijezdama! Želja mi je pokazati da u svakome dijelu Hrvatske postoje mjesta koja su lijepa po danu i mistično prekrasna po noći. Tisuće kilometara u autu, sati i sati po mračnim vrletima, litre znoja dok sam teglio opremu tešku 20-30 kg do željene lokacije, brojne zore koje dočekah negdje usred ničega, muskulfiber i nesanica po povratku kući. Ali vrijedilo je.

RECENZIJE CIKLUSA „HRVATSKA POD ZVIJEZDAMA“
Uvodnik Brankove knjige potpisuje i time ovaj cijeli projekt podržava Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i naš svjetski priznati astronom, a recenzije su napisali Ante Radonić, dugogodišnji popularizator astronomije i voditelj radijske emisije Andromeda, zatim Saša Zavrtnik s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Ives Vodanović Lukić s Instituta za turizam.
Korado Korlević tako za projekt Branka Nađa „Hrvatska pod zvijezdama“ ističe:
Kada pogledam impozantni slijed zemaljsko-svemirskih veduta, fotke koje je Branko izdvojio iz svojih putovanja da ih podijeli s nama, iz misli ne mogu odagnati jedan drugi naslov. Našu prvu astronomsku knjigu „Naše nebo”, autora Otona Kučere, to prvo hrvatsko pisano ushićenje noćnim nebom. Gledam ilustracije u toj knjizi i misli mi idu na usporedbu s umjetnosti Kučerina doba, zvjezdano nebo nikad nije slikano samo, to su pejzaži na kojima se sjedinjuju zemaljske i zvjezdane vedute. Zvjezdana noć van Gogha, umjetničko-filozofski vrhunac propitivanja o smislu nas i svemira. Ima li zbilja svemir smisla ako ne postoji netko tko mu se može diviti? Stoga je Branko ciklus i njegova fotomonografija hommage našem Otonu Kučeri i svim starim majstorima koji su promišljali i slavili zvjezdano nebo u umjetnosti i filozofiji. Oton i Branko nas zovu da izađemo van i divimo se noćnom nebu, da skupimo hrabrost i suočimo se s beskonačnim. To njihovo noćno nebo, doduše, upravo nestaje, guši ga jagma za modernošću, jagma za moći nad prirodom, jagma za potpuno kontroliranim svijetom. Naš se život kreće prema svijetu „čeličnih špilja”. Branko je izašao van, za sve nas. Otišao je tražiti kutke Hrvatske gdje još žive krijesnice i noćni leptiri i u njihovu je društvu bilježio i starim fotonima slikao ostatke „našega neba”.

Ante Radonić, naš također vrlo cijenjeni astronom i popularizator astronomije ovaj ciklus pejzažnih astrofotografija ocijenuje kao izuzezan projekt velikog potencijala te ukazuje i na ekološki apekta autorova djelovanja:
Nadam se da će ovaj projekt potaknuti javnost da što aktivnije utječe na one odgovorne za javnu rasvjetu kako bi shvatili koliko je nužno lošu javnu rasvjetu zamijeniti s ekološki prihvatljivijom rasvjetom. I kako je nepotrebno da javna rasvjeta svijetli tijekom cijele noći i tako negativno utječe na naš prirodni okoliš, na životinjski svijet. Na koncu, beskrajna rasvjeta negativno utječe i na čovjeka, kojem je potreban pravi mrak za kvalitetan san. I nebo sa što manje svjetlosnog onečišćenja za istinski doživljaj prirode. Ovaj izuzetan projekt, uz sve svoje ljepote, ima potencijal da aktivira mnogo toga pozitivnog u ljudima, u njihovoj svijesti, u njihovim nazorima i u njihovu odnosu te ophođenju s prirodnim okolišem.

Profesor Saša Zavrtnik s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjeća da slika govori tisuću riječi, ali Brankova fotografija predstavlja ne samo tisuću riječi nego i tisuće i tisuće sjajnih svemirskih tijela zatečenih u trenucima vlastite vremenitosti.
Brankove astrofotografije su iznimne. U današnje ubrzano, etiketirano i materijalizirano doba, doba u kojem se ljudi povezuju raznoraznim uređajima, mrežama i aplikacijama, često smo zapravo svjedoci površnosti i plitkosti takvih oblika navodne povezanosti. Međutim, gledajući Brankove uratke nije moguće ne diviti se im se. Njegove fotografije noćnog neba imaju i pozivaju na svojevrsnu dubinu postojanja i povezivanja.
Naposljetku, ciklusom „Hrvatska pod zvijezdama“ oduševljena je ostala i Ives Vodanović Lukić, geografkinja i povjesničarka umjetnosti s Instituta za turizam. Nebo je beskonačna umjetnička galerija iznad nas, primjećuje Vodanović Lukić, te napominjke kako nam fotografije Branka Nađa pomažu progledati i ugledati ono što bi inače većini nas ostalo teško dostupno.
Baš poput impresionističkih slikara koji su nastojali uhvatiti promjene kvalitete svjetla tijekom dana, Branko, stoički žrtvujući noći, umješno hvata zvijezde, poput neumornih prosaca koji jednako strpljivo udvaraju Sjevernjači, ostavljajući za sobom tragove od kojih zastaje dah.

Svoj osvrt na ciklus pejzažnih astrofotografija, Ives Vodanović Lukić zaključuje prisjećanjem na bezvremenskog djelo Antoine de Saint-Exupéryja. Mali princ, podsjeća, u tom istoimenom djelu kaže kako svi ljudi imaju svoju zvijezdu, ali dok su jednima zvijezde vodilje, drugima su tek sićušna svjetla. Zvijezde iza objektiva Branka Nađa, u svojim zavodljivim, magličastim nijansama žute, ljubičaste i crvene, okupane nijemim spokojem svemira, vape da svrnemo pogled sa svakodnevnog, rutinskog, utilitarnog, materijalnog i ne zaboravimo da i duh treba njegu!

Izdavač monografije: Naklada Slap