Otvorenje: 22. prosinca 2022. u 20 sati
Trajanje izložbe: 22. prosinca 2022.-2. travanj 2023
Moderna galerija MG+, dvorane I–V u Ljubljani
Voditeljice projekta: Nada Madžarac (MG+MSUM), Mirta Pavić (MSU), Tamara Trček Pečak (UL ALUO)
Odsjek za restauraciju Akademije za likovnu umjetnost in oblikovanje Sveučilišta u Ljubljani (UL ALUO) i Moderna galerija Ljubljana (MG+MSUM) intenzivno surađuju od 2013. Zajedno sa studentima konzervacije i restauracije ostvaruju stručnim i istraživačkim ciljevima u području dijagnostike, dokumentacije, intervencija i preventivne zaštite te u podizanju svijesti i edukaciji šire javnosti.
Slična suradnja odvija se iu Hrvatskoj jer Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU), Konzervatorsko-restauratorski odsjek Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (ALU) i Umjetnička akademija u Splitu (UMAS) provode zajedničke projekte. s ciljem upoznavanja studenata sa značajkama suvremenih radova te etičko-tehničkim pristupom modernim i suvremenim materijalima.
Budući da je riječ o vrlo kompleksnoj problematici, u projektu Close up pridružilo nam se šest partnerskih institucija, i to tri prateće institucije, MG+MSUM Ljubljana, UL ALUO i MSU Zagreb, te pridruženi Fakultet za kemijo in kemijsko tehnologijo Sveučilišta u Ljubljani. (UL FKKT), Restauratorski centar Zavoda za varstvo kulturne baštine Slovenije (ZVKDS RC) i Akademija likovnih umjetnosti (ALU) Zagreb. U projektima su sudjelovali i kolege i studenti s drugih fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Fakultet za znanost in tehnologiju, Pedagoški fakultet, Filozofski fakultet, Akademije za kazalište, radio, film i televiziju i Akademija za glasbo) čiji su rezultati konačnoj slici prezentacije doprinijeli su – Biokemijski fakulteti u Zagrebu i Umjetnička akademija u Splitu te Studio Vasko Lipovac iz Splita i Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba.
Ne postoji rutina u konzerviranju-restauriranju umjetnina, posebice modernih i suvremenih djela. Kod nekih suvremenih umjetnina možemo barem djelomično slijediti pravila postupanja koja vrijede za starije umjetnine (primjerice, umjetnici Marij Pregelj i Gabrijel Stupica još su se pridržavali tehnoloških pravila), već kod ostalih umjetnina iz sredine prošlog stoljeća a pogotovo kod modernijih djela to više ne vrijedi.
Svi predstavljeni projekti ističu tu različitost u pristupima i svojim ispreplitanjem olakšavaju razumijevanje problematike koja se proteže u razdoblju od početka 20. stoljeća do danas. Negdje u prvi plan izbijaju etička pitanja, negdje istraživanja usmjerena na strukturu materijala, tehnologiju nastanka umjetnina ili traženje razloga postojećih ili nastalih oštećenja, negdje konzervatorsko-restauratorska. same intervencije, a ponekad su rješenja vezana uz preventivnu konzervaciju. Potonje također uključuje i osvješćivanje najšire javnosti (svih generacija, ali i ranjivih skupina) koja svojim razumijevanjem i pristupom može uvelike pridonijeti duljem postojanju umjetničkih djela.
