Knjige
Jasen Boko: Tragovima Odiseja – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje
Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nestašni Penelopin suprug izgubio u Jadranu.
Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja – Kontroverzni putopis o lutanju grčkog junaka Jadranom Jasena Boke izišlo je 2012. i odmah osvojilo čitatelje i kritiku te je u Puli nagrađeno Kiklopom za najbolju publicističku knjigu. Autor je otad došao do novih saznanja, na nekim mjestima opisanima u knjizi bio je ponovo, a s obzirom na to da interes za knjigu nije jenjao, predstavljamo vam drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje.
Hoćemo li poneseni dokazima Jasena Boke, povjerovati da je Odisej nimfu Kalipsu zaista susreo na Mljetu, da je Kirku našao na Korčuli, a Polifema na Hvaru, nikako ne na Siciliji, kako tvrdi općeprihvaćeni književno-povijesni mit?
Kombinirajući erudiciju, iskustvo svjetskog putnika i dalmatinski humor (s neizbježnom dozom cinizma), Boko putuje od Troje do Malte i Mljeta i ispisuje intrigantnu knjigu koja se podjednako bavi destinacijama Odisejeva putovanja koliko i pozicijom Mediterana danas.
Kao i obično, Boko ne nudi konačne odgovore, ali još jednom ispisuje uzbudljivo, duhovito i kulturološki značajno putopisno štivo koje se čita kao triler, ali ne odlaže na policu da skuplja prašinu nakon što je ubojica otkriven, a rasplet poznat. Nipošto! Za “Tragovima Odiseja” rado ćete i često posezati kao za dodatnim izvorom znanja, humora i iznenađujućih činjenica koje otvaraju nova pitanja.
Bez obzira na to kako čitali ovaj putopis: kao zabavnu teoriju, kao zanimljivu interpretaciju, kao putopis koji je inspiraciju našao u jednom od najvažnijih djela svjetske književnosti, kao dobro istraženo i proučeno popularno-znanstveno djelo, ova će knjiga čitatelje potaknuti na razmišljanje, sigurno ih zabaviti, a možda im otkriti da je cilj putovanja zadržati znatiželju te putovati otvorena srca i uma.
Jasen Boko diplomirani je profesor književnosti i dramaturg. Radio je u Slobodnoj Dalmaciji kao novinar-komentator, urednik kulturne rubrike te kazališni i književni kritičar. Nakon toga bio je samostalni umjetnik, slobodni pisac, da bi od prosinca 2012. godine u Drami splitskog HNK-a bio najprije ravnatelj, a zatim dramaturg i producent. Godine 2023. napušta HNK i opet je u vodama slobodnjaka. U tridesetak godina pisanja za scenu napisao je dvadesetak drama izvedenih u četrdesetak profesionalnih produkcija na pozornicama Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije. Više radiodrama i adaptacija izvedeno mu je u Dramskom programu Hrvatskog radija; surađuje i s Hrvatskom televizijom i Hrvatskim radijem. Dramski program HTV-a na jesen 2017. godine prikazao je četverodijelnu biografsku igrano–dokumentarnu seriju TIN – 30 godina putovanja, nastalu prema njegovu scenariju. Za svoj je književni rad nagrađivan s više nagrada (Kiklop, Marin Držić, Mali Marulić i druge). Kao dramaturg surađivao je na više od dvadeset kazališnih projekata u Hrvatskoj i Sloveniji, a preveo je i više dramskih tekstova s engleskog jezika. Bio je predavač kolegija Primjeri iz dramske književnosti, Lutkarstvo i scenska kultura te Scenska kultura na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Objavio je dvdesetak knjiga. Kazališni sat i druga drama djelo je izdano 1995. godine, a 2002. godine izišao je njegov izbor iz hrvatske drame devedesetih Nova hrvatska drama, koji uz sedam odabranih drama donosi i opširan predgovor. Tin – biografija: Trideset godina putovanja romansirani je životopis Tina Ujevića koji je napisao 2005. godine, a drugo, dopunjeno izdanje objavljeno je 2017. godine. Zbirku putopisa Peta strana svijeta izdao je 2006. godine, a 2007. godine objavio je knjigu teatroloških radova Zapisi iz kazališnog (su)mraka. Na Putu svile (kako nam je lagao Marko Polo), putopis o putovanju legendarnom rutom lokalnim prijevozom, objavio je 2009. godine (drugo, dopunjeno izdanje 2024. godine), dok su Priče iz muzeja namijenjene mlađoj publici (2010.). Kazalište, ilustriranu knjigu za djecu, objavio je u Srbiji 2012. godine (prevedena je na azerbajdžanski, turski i španjolski, a objavljena je i u Hrvatskoj), a Tragovima Odiseja (2012.) provokativan je putopis koji istražuje suvremeni Mediteran i ulogu Odiseja u europskoj kulturi te donosi neočekivana otkrića o mjestima po kojima je putovao itački kralj. Godine 2013. u Beogradu mu je objavljena knjiga Putovanje za početnike. Godine 2014. iz tiska je izišla knjiga Za Aleksandrom Velikim u srce Azije (Zapisi iz zemalja gdje mitovi još žive). Slijede biografija Dioklecijana (Dioklecijan – Biografija kontroverznog rimskog cara: reformator ili progonitelj kršćana?) objavljena 2016. godine, Latinskom Amerikom uzvodno – za Che Guevarom od Patagonije do Kube (2019.), Život i smrt uz svetu rijeku – Gangesom od Himalaje do Bengalskog zaljeva (2020.) i dvije slikovnice: Djeca Titicace (2021.) i Djeca Kalaša (2023.). Od Dnjepra do Jadrana (U potrazi za prapostojbinom Hrvata, Slavena, Indoeuropljana) objavio je 2024., a iste godine izlazi i slikovnica Kako je Nevica kupovala kruh koju je ilustrirala Vanda Čižmek.
Donedavno okorjeli solo putnik posljednjih godina popušta: osmišljava i vodi ture u Indiju, Japan, na Šri Lanku, džipovima po Balkanu. Kao putnik, putopisac i promotor kulture putovanja održao je stotine predavanja o svojim knjigama i putovanjima na brojnim skupovima i festivalima u više zemalja i čest je gost u medijima. I nema namjeru tu stati.
Izdavač: Profil
-
Društveni skenerprije 2 tjednaPrva najava 18. ZeGeVege festivala
-
Glazbaprije 3 tjednaLisinski: Otputujte u Disneyjeve čarobne svjetove
-
Putovanjaprije 1 tjedanEksplozivni parazit hara Amerikom: Širi se zaraza koja uzrokuje teški proljev
-
Kazališteprije 3 tjednaHrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo sezonu 2025./2026. dodjelom godišnjih nagrada i velikim koncertom na otvorenome
-
Društveni skenerprije 3 tjednaKoncert Bluvinila, performans s vatrom i predstava za djecu ove subote na Festivalu Stari plac u Dubravi
-
Knjigeprije 3 tjednaCamilla Läckberg: Brončani snovi
-
Knjigeprije 3 tjednaNe! Je moć – Aljoša Bagola
-
Knjigeprije 3 tjednaNovo vrijedno izdanje: ‘Hadrijan Franjo Borak – Tomislav Janko Šagi-Bunić. Korespondencija 1947. – 1979.’
